\z
Flash Vijesti
You are here: Home / INTERVJUI / Dervo Sejdic: Rome u javnom sektoru brojimo na prste

Dervo Sejdic: Rome u javnom sektoru brojimo na prste

On je istakao da Romi u svijetu, uprkos činjenici da su diskriminisani, proganjani i socijalno isključeni čine značajnu populaciju naučnih, društveno-političkih i kulturnih faktora bez kojih bi društva bila blijeda i u mnogome osiromašena. Govoreći o problemima ove populacije stanovništva, Sejdić je naveo da je u BiH oko 65 odsto Roma bez sigurnog stambenog smještaja, 60 odsto je zdravstveno neosigurano, a tek je između jedan i dva odsto zaposleno.
NN: Koliki je broj Roma u BiH i koji su najveći problemi sa kojima se susreću?
SEJDIĆ: Stvaran broj pripadnika romske nacionalne manjine još je na nivou procjena raznih istraživanja, pa tako međunarodne organizacije procjenjuju da u BiH živi između 40.000 i 60.000 Roma, romski nevladin sektor procjenjuje da je taj broj između 80.000 i 100.000. Čini se da je istraživanje koje je uradio „World Vision“ u saradnji sa romskim nevladinim sektorom krajem 2008. godine nekako najbliže stvarnom broju i to istraživanje je pokazalo da u BiH živi oko 75.600 Roma, od čega je dvije trećine na području FBiH i jedna trećina na području RS.
Kada se govori o najvećim problemima sa kojima se susreću Romi u BiH, vrlo je nezahvalno komparirati problem stanovanja sa problemom obrazovanja odnosno sa problemom zapošljavanja. Svi ovi problemi, kao i problem zdravstvene zaštite, su usko vezani jedan s drugim, što je bio i osnovni razlog da se ova četiri segmenta, ili najrasprostranjenija problema kod Roma, uokvire u program „Dekade za Rome“ kao prioriteti socijalne inkluzije Roma.
NN: Imate li konkretne brojke koje to pokazuju?
SEJDIĆ: Oko 65 odsto Roma je bez sigurnog stambenog smještaja, 60 odsto je zdravstveno neosigurano, najviše u populaciji od 15 do 65 godina starosti, te imamo tek između jedan i dva odsto zaposlenih. U proces obrazovanja na svim nivoima uključeno je između 28-30 odsto romske djece.
NN: Može li se govoriti o napretku u obrazovanju Roma?
SEJDIĆ: Osvrćući se na podatke iz 2000. godine, kada su istraživanja pokazivala da je svega osam do 12 odsto romske djece bilo uključeno u proces obrazovanja sa današnjih tridesetak odsto može se konstatovati da je uključenost romske djece u procesu obrazovanja na svim nivoima u kvalitetnom porastu, međutim, to je još daleko od zadovoljavajućeg jer se u nekim sredinama sa porastom uključenosti povećava i broj one romske djece koja napuštaju redovno školovanje.
NN: Koji su razlozi zbog kojih rosmka djeca napuštaju školovanje?
SEJDIĆ: Razloge treba posmatrati u više pravaca, u prvom redu to je socio-ekonomska situacija u kojoj se nalaze romske porodice, neprincipijelna i još nesinhronizovana provedba Akcionog plana za obrazovanje Roma. Implementacija ovog akcionog plana najčešće se odvijala u dijelu dodjele besplatnih udžbenika u nekim sredinama i besplatne užine za romsku djecu. Bilo je slučajeva gdje su knjige dijeljene nakon završetka prvog polugodišta, a tamo gdje bi i bile na vrijeme dodijeljene najčešće su bile zastarjele. Poznato je, naime, da su se školski planovi i programi mijenjali iz godine u godinu. Tačno je i to da je ovaj akcioni plan revidiran u 2010. godini zbog nedefinisanosti rokova, nadležnosti u provedbi kao i nedefinisanosti budžetskih linija.
NN: Kakva je situacija kada su u pitanju planovi za stambeno zbrinjavanje Roma?
SEJDIĆ: Kroz implementaciju Akcionog plana za stambeno zbrinjavanje Roma u prošloj godini izgrađeno je oko 70 novih i rekonstruisano je oko 30 postojećih kuća, dok je u ovoj godini odobrenim projektima predviđena gradnja i rekonstrukcija dodatnih stotinak objekata.
NN: Koliko se godišnje zaposli Roma?
SEJDIĆ: U prošloj godini na području Federacije BiH zaposleno je 98, dok je na području Republike Srpske i distrikta Brčkog uposlena 21 osoba romske pripadnosti. I u ovoj godini planirano je zapošljavanje između 70 i 100 radnika romske pripadnosti. Sve ovo jeste značajan napredak u rješavanju problema Roma, ali je tačno i to da su potrebe mnogo obimnije nego što to mogu zadovoljiti trenutna budžetska izdvajanja.
NN: Imate li podataka koliko je Roma zaposleno u javnim institucijama?
SEJDIĆ: Zaposlenost Roma u javnim institucijama na svim nivoima BiH još se prebrojavaju prstima jedne ruke. Nezaposlenost Roma u javnim institucijama neki pravdaju niskom obrazovnom strukturom Roma u čemu se donekle mogu i složiti. Međutim, nezaposlenost Roma u javnim institucijama vidim i kao problem diskriminacije nad Romima kako u ovom segmentu tako i u segmentu obrazovanja i zdravstvene zaštite. U BiH institucijama, istini za volju, ima radnih mjesta koja po opisu ne zahtijevaju visokoškolsko obrazovanje, pa opet nema Roma, a ja ću reći da u Bosni i Hercegovini žive i još su nezaposleni i visokoobrazovani Romi.
NN: Koliko Roma nije upisano u matične knjige i da li su vlasti preduzele nešto po tom pitanju?
SEJDIĆ: Najnovije informacije sa terena govore da između 1.000 i 1.500 osoba nisu upisane u matične knjige rođenih ili su to osobe koje još nisu u situaciji da u redovnoj proceduri obezbijede identifikacione dokumente, među kojima je najveći broj osoba romske nacionalnosti porijeklom sa Kosova, a koji u BiH žive duže od 20 godina.
Presuda kao dokaz
NN: Koliko BiH uopšte poštuje prava manjina?
SEJDI: Bosna i Hercegovina je među prvim zemljama Evrope potpisala i ratifikovala Okvirnu konvenciju o zaštiti prava nacionalnih manjina, a jedina je zemlja u Evropi čijim se Ustavom nacionalne manjine, ili bolje rečeno svi oni njeni građani koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda, diskriminiraju. Dokaz za to je i presuda Suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju „Sejdić i Finci“ protiv BiH.

About admin

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

Scroll To Top