\z
Flash Vijesti
You are here: Home / INTERVJUI / Intervju: Veljko Kajtazi o svojoj borbi za obrazovanje Roma

Intervju: Veljko Kajtazi o svojoj borbi za obrazovanje Roma

Kad je Veljko Kajtazi na parlamentarnim izborima 2011. Izabran za zastupnika romske nacionalne manjine, iznenađeni su mogli biti samo oni koji nisu znali da se on za to pripremao već nekoliko godina, piše Aktual. Intervju s pridruženim članom Kluba zastupnika HNS-a u Saboru Veljkom Kajtazijem prenosimo u cijelosti.

U Gornjem Hrašćanu su zamalo odrasli ljudi napali romsku djecu koja su krenula na predškolsku nastavu. Jeste li tražili oštriju reakciju policije u tom slučaju?
Prvo bih želio zahvaliti ministru unutarnjih poslova Ranku Ostojiću. Na dan kad se to desilo imali smo Aktualni sat i ja sam odmah razgovarao sa zamjenikom ministra Tonkovićem, jer smo tražili jače osiguranje i oni su to odmah učinili. Isto tako se nadam da će protiv osoba koje su izazvale incident biti pokrenute kaznene prijave kako se takvo što ne bi ponovilo u drugim mjestima. Jer, s jedne strane se od Roma traži obrazovanje, a s druge strane, kad oni to žele, onda im se zabranjuje.
I to tako da se napadaju djeca od pet, šest godina.
Točno. Ja mislim da je u pitanju nešto drugo jer sama djeca nisu ništa kriva. To su mještani željeli iskoristiti za neke svoje druge pobude. Razgovarao sam s mještanima i oni su rekli da nemaju ništa protiv romske djece, jer njihova djeca idu s njima u razred. A ovi koji su bili protiv taj dan nisu došli, jer ono što oni govore nema nikakve veze s djecom.
Ono što je jako bitno je to da je taj školski objekt upravo zahvaljujući romskoj djeci obnovljen sredstvima koja su pristigla izvana, opremljen je svom mogućom didaktičkom opremom te je i romskoj i neromskoj djeci omogućeno da koriste jedan takav prostor. Umjesto da budemo svi zajedno sretni, mi pokušavamo izvući neke sasvim drugačije razloge. Reći da mi prihvaćamo djecu, ali po mogućnosti da ih bude samo 14 jer u najmanju ruku licemjerno.
Kako su ta dječica sve to doživjela, jesu li bila u šoku?
Ta će djeca sigurno cijeloga života nositi traume, jer prva ljubav, prvi poljupci, prvi odlasci u školu, oni se uvijek pamte, tako da će ta djeca isto imati to sjećanje. A imali smo prilike gledati na televiziji i čitati u novinama da su ta djeca bila pripremljena na malu školu, što znači okupana, očešljana, imala su nove torbe i knjige i bila su sretna što kreću u školu. U svemu tome ipak sam sretan da ti mladi roditelji, koji sami nisu imali prilike ići u školu, pokušavaju to nadoknaditi svojoj djeci, jer su svjesni važnosti obrazovanja. To znači da su sredstva koja smo prije nekoliko godina uložili u educiranje tih mladih ljudi koji su sada roditelji dobro iskorištena, jer oni sad svoju djecu pokušavaju educirati i integrirati u društvu.
Ove godine bilo je nekoliko ekscesnih situacija, a najpotresnija bila je ona u Škabrnji kad je načelnik Općine prijetio da će ograditi romsku obitelj žicom. Što ste poduzeli oko toga?
Tražio sam ostavku načelnika, ali koliko znam gospodin Bajić je protiv njega pokrenuo postupak, a i obitelj Đanija namjerava podnijeti privatnu tužbu protiv njega. Imam informacije da su se oni već i vratili natrag jer smatraju da u tom dijelu mogu nešto raditi i sebi priskrbiti.
Kome je smetalo što oni sakupljaju otpad i time, uostalom, pridonose očuvanju prirode?
Najvjerojatnije onima koji su im konkurencija, jer je skupljanje sekundarnih sirovina postao unosan biznis. Do sada ga nitko nije primjećivao, a sada svi to pokušavaju. Ima jedna anegdota da su Romi u vijek ti koji prvi kreću u biznis. Kad su Romi skupljali po kantama za smeće, nije bilo nikog, onda kad su se Romi počeli prvi baviti prodajom tekstila, nije bilo nikog, sad svi to rade. Kad su Romi krali, drugi su vodili politiku, sad Romi vode politiku, a drugi kradu.
Što ste vi poduzeli otkako ste u politici?
Ovih dana sam poslao svim ministrima zahtjev da u idućem proračunu planiraju financijska sredstva za pripadnike romske nacionalne manjine, naročito u ministarstvima socijalne skrbi i graditeljstva, gdje postoji velik problem u legalizaciji naselja. U ovoj recesijskoj godini jedino Ministarstvo obrazovanja nije smanjilo budžet za romsku nacionalnu manjinu, na čemu sam im jako zahvalan.
Osim u Saboru, vi vrlo aktivno radite i u udruzi Kali Sara. Tko vam sve pomaže?
Ja sam samo član u toj udruzi i ništa više., a ondje rade moji suradnici, volonteri. To je ujedno i jedan od najvećih problema, jer ja kao saborski zastupnik po službenoj dužnosti imam suradnicu koja pored mene u radu pripomaže i ostale zastupnike nacionalnih manjina, s tim da je romska nacionalna manjina najranjivija i ima najviše problema. Zato ću zamoliti da mi se omogući profesionalna osoba koja će mi pomagati u radu puno radno vrijeme.
Kako je protekao vaš sastanak s premijerom Milanovićem?
Odlično, jako sam zadovoljan suradnjom s Vladom, a premijer je od mene tražio jedan mali iskorak u rješavanju problema Roma te sam prije dva mjeseca imenovan za zamjenika potpredsjednika Vlade Nevena Mimice na mjestu predsjednika povjerenstva za praćenje nacionalnog programa za Rome i predsjedavanje Desetljećem za uključivanje Roma. Premijer želi da imam uvid u realizaciju projekta, za razliku od dosadašnjeg rada u provođenju akcijskog nacionalnog programa.
Koliko ste aktivni u Saboru s obzirom na to da dosta obilazite i teren?
Pokušavam biti maksimalno aktivan, a od svih dosadašnjih saborskih zastupnika nacionalnih manjina do sada imam najveću minutažu, koja iznosi više od 60 minuta, koliko nisu imali svi oni zajedno. Moje radno vrijeme počinje od 6.30, a završava u 22.30. Angažiran sam u tri odbora, osim u Odboru za ljudska prava i nacionalne manjine, još sam u Odboru znanosti, obrazovanja i kulture i u Odboru rada. Osim toga, ja sam i pridruženi član HNS-a, tako da sam i na njihovim sastancima uključen.
Zašto baš HNS?
Jer su oni prepoznali moj rad u Udruzi Kali Sara, a sigurno je na to utjecalo i moje prijateljstvo iz karatea s gospodinom Srećkom Ferenčakom.
Tko je koga istukao?
On je mene, iako ja imam peti dan i bavim se više od 10 godina karateom, a bio sam i u reprezentaciji. Još jedan moj veliki prijatelj i član Udruge Kali Sara je Goran Beus Richembergh koji je pomogao promociji romskog jezika.
Kruna zalaganja svih nas je uvođenje romskog jezika i književnosti 1 i 2 na Filozofski fakultet, to će predavati gospodin Ljatif Demir, Rom iz Makedonije, koji ovih dana treba doktorirati, te književnost i kultura Roma, što će držati profesorica Hedina Sijerčić-Tahirović iz Sarajeva, također Romkinja.
U Hrvatskoj nema Roma s doktoratom?
Nema, ali imamo doktora koji se bavi s Romima, to je Danijel Ojkan, romolog. Međutim, u mlađem naraštaju imamo 27 studenata, dobio sam neki dan popis iz Ministarstva znanosti, i očekujem da ćemo među njima imati dva do tri doktora. Znate, kad sam se počeo baviti karateom i to u maloj sredini, nije bilo ni kluba ni ničega, ali sam osnovao 10 klubova. Pojedini ljudi u Ministarstvu uvijek su nam govorili: „Ne možete to imati jer nemate kadra, ne možete to otvoriti jer nemate kadra“. Treba obrnuti priču , treba dovesti kadar, pa ćemo proizvesti novi kadar.
U Gospiću su vas napali da branite probleme Roma iako ondje službeno živi samo nekolicina deklariranih Roma. Zašto se Romi ne žele deklarirati kao Romi?
Problem u Gospiću je taj da nas napadaju ljudi koji ne znaju pravu situaciju i činjenicu o broju Roma u Lici. Po zadnjem popisu stanovništva, tamo ima dva Roma, sve ostalo su ne-Romi. Prema tome, ne može se reći da Romi napadaju neromsko stanovništvo. A zakonski svatko ima pravo deklarirati se onako kako se osjeća. Mi podržavam i pomoći ćemo svima koji se žele deklarirati kao Romi, ali morate shvatiti da među Romima postoji velika bojazan kad je u pitanju deklariranje, imamo čak puno njih koji mijenjaju ime i prezime jer drugačije ne mogu dobiti posao. Rom koji je malo svjetliji već više nije Rom, on ne žli biti Rom. Upravo zato jer misli da je zapostavljen u društvu u svim segmentima.
Vi ste isto ovako malo svjetliji.
Nisam, ja sam dosta taman. Ja uvijek kažem da sam ja jako taman, pretaman, sva sreća da moj sin nije u tome na mene, nego na suprugu.
Zašto sva sreća?
Zato što mislim da neće proživljavati ono što sam ja proživljavao za vrijeme mog djetinjstva. Mislim da sam tek sad izliječio sve svoje komplekse, od ljubavi na dalje. Kad sam s 13 i pol godina krenuo u vojnu školu, mama mi je rekla rečenicu koju ću pamtiti cijeli život: „Znam da će ti biti teško, moram priznati, ali probaj da budeš bolji od susjeda Dragoljuba.“ To je bilo ako teško, moram priznati. Moja je mama bila nepismena, ali uspjela je da svih nas šestero djece završi studije. Inače sam liječio komplekse uvijek s nekim dokazivanjem. Sretan sam što sam završio vojnu školu zato što sam stekao određene radne navike i to točno u vremenu mog odrastanja, kad sam se formirao kao osoba.
Kad sam se bavio sportom, također sam se želio dokazivati da i ja kao pripadnik romske nacionalne manjine mogu isto tako biti dobar. Imate jednu židovsku poslovicu koja kaže – manjine moraju tri puta više raditi da bi bile iste s većinskim stanovništvom. Ja sam se uspio nametnuti u društvu upravo stavom da moram tri puta više raditi.
Kad kažete da ste imali problema u ljubavi, je li ženama smetalo što ste Rom?
Kad sam upoznao svoju prvu ljubav i kad sam joj poslije dva mjeseca rekao da sam Rom, rekla mi je: „Joj, šta će moji reći.“ A do tada sam bio i lijep i zgodan i pametan i sve. Srećom, dobio sam najdivniju ženu na svijetu, svoju suprugu Dragicu, ona je Hrvatica i zajedno smo već 35 godina u dobru i zlu. S njom sam jako sretan čovjek, jer ne samo da imam lijepu ženu nego ženu koja me shvaća i razumije. Njoj i svojoj obitelji odajem najveće priznanje. Supruga je bila sa mnom i svih ovih 20 godina kad sam bio bez stalnog zaposlenja. A moram vam reći da postoji kod mene jedna mala bojazan, imajući u vidu da ćemo ovih dana donijeti zakon prema kojem zastupnici koji ne ispunjavaju kriterije za mirovinu , a neće biti ponovno izabrani u Sabor, moći će se vratiti radnim mjestima odakle su i došli. Ja ću se ponovno vratiti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.
Mislite da nećete dobiti drugi mandat?
Moram reći da sam sebe stavio u službu naroda i svu energiju ulažem na poboljšanje života i standarda romske zajednice. Oni će nakon četiri godine ocijeniti moje rezultate. Vjerujem da ću skupa sa svojim suradnicima to i uspjeti jer smo na jako dobrom putu. Već smo počeli raditi na nekoliko frontova, od same legalizacije, obrazovanja i zapošljavanja. Evo, ovih dana očekujem da ćemo nekoliko mladih Roma sa završenom srednjom školom zaposliti u Ministarstvu unutarnjih poslova. Oni bi trebali raditi kao bobby policajci u romskim naseljima. Potrebno je i nekoliko administrativnih referenata Roma u većim gradovima i mjestima gdje žive pripadnici romske manjine.
Zašto vas unatoč svemu tome pojedini pripadnici romske nacionalne manjine napadaju i optužuju da radite samo za sebe?
Ima dva razloga, jedan razlog su svi moji protukandidati, a drugi razlog je što su to ljudi koji govore da su u romskoj problematici 20, 30 godina i misle da su im sad zatvorena vrata, što nije točno jer ja želim sa svima surađivati, ali su primijetili da sam se više usmjerio prema Romima koji su nedavno završili studije, znači prema obrazovanim Romima. Obrazovani Romi bit će u prvom planu jer oni mogu puno više, obrazovani su, mladi, puni energije, žele puno novina. Ti obrazovani mladi ljudi trebali bi raditi zajedno sa starijom generacijom koja ima bogato iskustvo, jer je to najbolji spoj i način na koji zajedno možemo rješavati probleme. Morate shvatiti da ja nisam političar, nego strateg i operativac i znam na koji način najbolje pomoći romskoj zajednici.
Koliko Internet pomaže obrazovanju i integraciji mladih Roma? Rekli ste da je vašu stranicu posjetilo oko 12 000 ljudi, a imate i velik broj ljudi na Facebooku.
Na Facebooku imam oko 1500 prijatelja i to su sve sami mladi Romi. U održavanju tog profila i dopisivanju pomažu mi moji suradnici pa zna nastati mali problem jer moji Facebook prijatelji znaju ponekad napisati nešto na romskom, pa moji suradnici to ne razumiju, ali tu smo da im pomognemo, jer među mojim volonterima ima i mladih Roma. Bitno je da se ti mladi naraštaji žele uključiti u rješavanje problema Roma.
Aktual, 25.9.2012.

About admin

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

Scroll To Top