\z
Flash Vijesti
You are here: Home / INTERVJUI / Romi nisu nicija ikebana

Romi nisu nicija ikebana

MR. HEDINA TAHIROVIĆ – SIJERČIĆ, PREDAVAČ ZAGREBAČKOG SVEUČILIŠTA

Sada su vrlo male šanse da se u BiH izučava romski jezik i bit će tako sve dok se edukaciji Roma bude prilazilo kao nekoj utopiji. Moraju postojati budžetska sredstva za to, institucije, politika…

Za razgovor sa Sarajkom Hedinom Tahirović – Sijerčić, publicistkinjom, novinarkom, prevoditeljicom, velikim borcem za prava Roma, nije ni potreban neposredan povod, ali ovaj put ih ima najmanje tri. Prvi je to da je Tahirović – Sijerčić, od četvrtka, magistrica jer je, vanredno uspješno odbranila svoj rad u Centru za interdisciplinarne studije Sarajevskog univerziteta, na odsjeku rodnih studija.

• Kojoj temi je i zašto naša sagovornica posvetila magisterij?

- Zaista sam sebe, sve ono na čemu sam angažovana, i što je moja i lična i profesionalna preokupacija, pronašla u tim studijama, a moj odlazak na njih dugujem, prije svega gospođi Ismi Stanić, iz sektora za iseljeništvo pri državnom Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice, koja me je godinama pozivala na razne kulturne manifestacije koje organizuje to ministarstvo. No, kada sam, zahvaljujući projektu Care International i sama postala privremeni dio tog ministarstva kao državna koordinatorica za pitanja Roma, Stanić mi je rekla da me vidi na tim master-studijama. Poslušala sam je. Tema mog magistarskog rada je: „Rodni identiteti u književnosti romskih autorica na prostorima bivše Jugoslavije“, a na romskom jeziku naslov glasi „Bijandeske identitetura ande literatura savi romasaren e romane autorke ande nakhli Jugoslavija“.

Otuđenje

Teza mog rada je to da je drugost kreirana od tuđeg/drugog/ naroda podnošljivija od drugosti drugoga kreirane u okviru sopstvenog naroda. Drugost drugoga stvara neprimjernog/neprikladnog drugog čije su posljedice otuđenje, usamljenost, građenje identiteta pojedinca/pojedinke, i smrt/nestanak. A Romkinje su u višestrukoj i intersekcionalnoj drugosti. U odnosu na mušku romsku književnost i muške romske autore koji su drugi, Romkinje su drugost drugih i ne potpuno ista, ali i ne potpuno druga. Romkinje su drugost koju mogu nazvati drugost trećih, u odnosu na manjinske narode koji su drugi. Romi i Romkinje su drugost drugih, u odnosu na LGBT populaciju koji su drugi. Oni su drugost periferije, drugost margine, rasna drugost i pripadaju svijetu drugih, neprimjernih drugih, neprikladnih drugih.

• Vaša magistarska teza bavi se istraživanjem rodnih identiteta u književnosti romskih autorica sa područja bivše Jugoslavije?

- Ono što je jedinstveno u mom radu je to što se prvi put u historiji romske književnosti, kao i u historiji književnosti bivše Jugoslavije, vrši kvantitativna i kvalitativna analiza književnog stvaralaštva Roma u bivšoj Jugoslaviji u periodu od početka XX stoljeća do danas, s ciljem davanja kritičke analize historiografije romske književnosti i unutar te historiografije prvi put kreiranje tradicije ženske književnosti. Posebnost ove teze je i u tome što analizu vrši i daje osoba koja je i sama autorica i pripadnica romske nacionalnosti. Iako se smatra da nacionalne i etnički „zamišljene zajednice“ treba da nadilaze rodne, klasne, regionalne i druge razlike, vrlo često one kreiraju „izmišljene tradicije“ koje postaju označitelji identiteta drugosti drugih, a koji se konstruira kao ona/onaj koji ima drugačije porijeklo u toj zajednici, ili ko je drugačiji od šablona koji je zajednica označila.

Gušenje u tradiciji

• Ovdje su u središtu Romkinje?

- U slučaju Romkinja možemo govoriti o gušenju i stradanju ove žene u sopstvenoj kulturi i tradiciji. Kontradiktornost i diskurs tradicijskog i kulturnog, na jednoj, i stvarnog/realnog, na drugoj strani, pokreću mnoga pitanja, a među njima i pitanja o rodnim identitetima u okvirima romskog književnog izraza, kao i prirode ženskog pisanja, te pitanja kako žene uopšte pišu i ko su njihovi pravi književni preci.  Da li Ginu Ranjičić, Bronislawu Wajs Papuszu, Ceiju Stojku, Katarinu Tajkon možemo smatrati književnim precima romske književnosti ili književnim precima ženske romske književnosti? Arsenijevićeva konstrukcija poezije razlika potakla me je na ideju o konstruiranju jedne struje poezije koja se odnosi na Rome, sa posebnim osvrtom na poeziju Romkinja na području bivše Jugoslavije, razmišljajući o zajednici isključenih, a u okviru te zajednice isključenih, na „isključene isključenih“. U svom radu, suprotstavljajući se kulturnoj politici dominantne/ih ideologije/a, Arsenijević poziva u ime svih isključenih i marginalizovanih u Bosni i Hercegovini na političku kritiku kulture i u tom njegovom pozivu osjećam se pozvanom, i u to ime, prvi put, kreiram analizu ženske književnosti i ženskog pisma kod Romkinja u bh. historiografiji, na osnovu koje ćemo doprinijeti saznanju o korpusu ženskog pisma u bivšoj Jugoslaviji i istaknuti tragove koji su ostavljeni u kulturnoj historiji Roma i romskoj književnoj baštini. Inače, u komisiji za odbranu su bili prof. dr. Jasmina Avdispahić, prof. dr. Asim Mujkić i moj mentor doc. dr. Damir Arsenijević. Završila sam svojom pjesmom koja nosi naziv „Strah“ i na trenutak su svi zašutjeli, a onda iskazali svoje zadovoljstvo. Doista sam bila vrlo sretna zbog takve reakcije.

• Vi ste od 5. novembra vanjski saradnik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu?

- Riječ je o realizaciji ideje Roma Veljka Kajtazija, koji zastupa nacionalne manjine u Hrvatskom saboru. Poslije ovog angažmana niko, pa ni u BiH, ne može reći da je ovakvo što nemoguće, da nema kadrova, nema interesa, ili para… Važno je, kao i u svemu drugome, iskazati stvarnu zainteresovanost. Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu otpočela su već dva kursa: Uvod u romski jezik I  i Uvod u književnost i kulturu Roma I, koji se održavaju u okviru Odsjeka za indologiju, i njima mogu prisustvovati svi studenti Sveučilišta. Prijavljeno ih je, u svaku grupu, po 28, što je najbolji pokazatelj zainteresovanosti za problematiku koju kolega Ljatif Demiri, profesor Sveučilišta u Skoplju, i ja predajemo, a to se dešava prvi put na nekoj visokoškolskoj ustanovi u Hrvatskoj.

• Ko su Vaši studenti?

- Među njima su dva doktoranta, dva magistranta, ostali su, najviše, sa odsjeka indologije i sa pedagogije, ali i sa još nekih fakulteta… Svi koji završe, dobit će određen broj akademskih bodova, koji će im mnogo značiti u njihovim akademskim sredinama, no, i ne samo za to. Naša je ambicija da ovo bude jezgro za osnivanje posebnog odsjeka za romološke studije, u koje bismo uključili i Rome i nerome, za šta postoji interes, a u tom slučaju bi  i oni svi mogli biti predavači. Ne mogu a da ne izrazim veliko zadovoljstvo što je cjelokupna zajednica u RH, od Sabora pa nadalje, prepoznala važnost ove tematike, zahvaljujući čemu će se moći uspješnije razbijati predrasude koje većinski narod(i) gaje prema drugima, ali i one koje manjinski narodi, pa i romski, ispoljavaju i prema sebi i prema drugima.

• Da li ima Roma među Vašim slušaocima?

- Jedna Romkinja, no, uvjerena sam, neće ostati na njoj, jednako kao što sam uvjerena da bi i broj naših slušalaca bio veći da nismo zakasnili s procedurom. Ovo je, opći je utisak, veliki događaj za Rome u Hrvatskoj.

• No, Vaše ime je nedavno spomenuto na jednom skupu kao primjer nezainteresovanosti bh. vlasti za romska pitanja…

- Ne mogu reći da sam razočarana, jer, iskreno, i kada je krenuo projekat Care International, nisam mnogo očekivala. Moj rad u Ministarstvu je samo pokazao da sam imala ispravan stav. Kada bih govorila na šta sam sve do sada tamo nailazila, zaista bi se ovo pretvorilo u nevjerovatnu priču. Imala sam i podršku, prije svega, pomoćnice ministra Salihe Đuderija, ali je puno više onih koji su čak i preda mnom pokazivali čuđenje šta ću ja tamo. Isto su doživjela i četiri regionalna koordinatora, mladi obrazovani momci romske nacionalnosti i ako se ovaj njihov angažman završi onako kako sve govori da hoće, bojim se da će oni biti izgubljeni za romsku populaciju. Pokazalo se ono čega smo se najviše bojali, da kao Rom nemate šansu biti ozbiljno shvaćeni i podržani. Projekat traje do marta, a niko u Ministarstvu ne govori o mojoj stalnoj zaposlenosti, iako su dva mjesta upražnjena.

 

• Stalno ste između dvije vatre?

- Romi s pravom od mene očekuju da nešto pokrenem, da to osjete u svakodnevnom životu, a oni ne znaju na kakve poteškoće mi, koordinatori, nailazimo, niti ih to interesuje. Ne znaju da mi o malo čemu možemo odlučivati, a kada shvate da ni svoj status ne možemo riješiti, onda tek dižu ruke od nas. To je vrlo demotivirajuće, posebno za ove mlade ljude, ali i za mene. Evo, održava se sastanak Dekade Roma u Zagrebu i, za mene, koordinatoricu, nema mjesta u bh. timu, a s druge strane, Care International za to nije predvidio sredstva. Ja sam se nekako snašla, moj odlazak je finansirao OSCE, no, sve je to zaslugom privatnog angažmana….

• Kakve su šanse da se zagrebački primjer ponovi u BiH?

- Sada, vrlo male, i bit će tako sve dok se edukaciji Roma bude prilazilo kao nekoj utopiji. Moraju postojati budžetska sredstva za to, institucije, politika. Romi nisu ničija ikebana. Nisam ja problem. Otići ću u Njemačku, živjeti od socijalne pomoći, ali ću imati priliku za razna stručna usavršavanja, kao i do sada.

• Već ste dobili ponudu za doktorski studij?

- Da, prilikom nedavnog boravka u Montrealu, na studiju Univerziteta Conkordia, tamošnja direktorica je kontaktirala s Univerzitetom u Leuveu, u Belgiji, s tamošnjom direktoricom doktoranticom. Za sada bih rekla samo to da se radi o kombinaciji lingvistike, prevodilačkih studija i književnosti. Za mene, vrlo atraktivno i vrlo zahtjevno, upravo ono što želim. Iza mene niko ne stoji, samo moj rad, koji, srećom, neki i ovdje prepoznaju, i to mi vraća osmijeh, daje nadu da može biti bolje. Sigurno spadam u one koji će se boriti za to.

VIJESTI:INTERVJU

30.12.2012. | PIŠE: Edina KAMENICA

 

About admin

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

Scroll To Top