cats
Inervju AnteniM: Muhamed Uković: Postojeći cenzus je nepremostiv
нов 26, 2013   //   By:   //   ARHIVA, INTERVJUI, IZ CRNE GORE, VIJESTI   //   No Comment

Glas Roma i Egipćana treba da se čuje u crnogorskom parlamentu, jasni su u Romskom savjetu. Zato, kaže potpredsjenik tog tijela Muhamed Uković, rade sve kako kako bi došli do tog cilja:
„Mi smo trenutno zaokupirani nastojanjima da se postojeći cenzus koji je neophodan za jedan poslanički mandat smanji sa 0,70% na 0,35%, kao što je to Zakonom uređeno za pripadnike hrvatske zajednice u Crnoj Gori. Biće izuzetno teško, jer nemamo svoj lobi i naravno manje više svima je stalo do naših glasova.“

Da je postojeći cenzus nepremostiv svjedoče i podaci, kaže Uković:

„Kako jedna zajednica, koja u ukupnoj strukturi stanovništva učestvuje sa 1%  može prikupiti  0,70% glasova, to je nešto malo više od 3000 glasova u zavisnosti od procenta izlaznosti. Zvanični podaci  iz popisa 2011. govore da u Crnoj Gori živi više od 6000 Roma. Od toga, oko 2000 su raseljeni sa  Kosova i oni nemaju biračko pravo, dolazimo do brojke od 4000. Od  tih 4000 pretpostavimo da polovina njih ima biračko pravo,  dolazimo do brojke od 2000 Roma  sa biračkim pravom, što  je  po  svim analizama i procjenama,  nedovoljno za jedan poslanički mandat. Ipak, ja hoću da vjerujem da  će se ta praksa promjeniti“.

No, nije Parlament jedno mjesto gdje nema pripadnika Roma i Egipćana:

“U organima lokalne uprave nema niti jednog zaposlenog Roma, ali ni Egipćana i ako ih na to obavezuje Ustav. Nema nas u organima državne uprave, do sada  troje njih je uposleno i uglavnom rade na poslovima  izvan  struktura gdje se odlučuje o nama i našim sudbinama. O  nama uglavnom drugi odlučuju, tako je oduvjek bilo, tako će i  biti, vjerujem još koju deceniju.”

Država se, priznaje Uković trudi da pomogne, ali to nije dovoljno:

“Daću vam jedan primjer- čudno, ali zaista je tako, rijetko koji Rom ili Egipćanin danas  zna, koliko finansijskih sredstava Vlada odvaja za realizaciju ciljeva Strategije 2012-2016. Ono što je još čudnije 90% tih  sredstava je u usmjereno za zbrinjavanje raseljenih Roma i Egipćana sa Kosova, domicioni Romi i Egipćani su u čitavoj  ovoj priči kolaterarna šteta. Naglašavam  raseljeni sa Kosova, treba da budu briga Evropske zajednice, a mi kao državljani  Crne Gore treba da budemo briga države, čiji smo državljani. Nažalost, mi smo svjesni da je veliki pritisak EU  na državne institucije, jer je zbrinjavanje izbjeglih sa kosova, uslov pridruživanja Crne Gore EU integracijama.”

Napominje:

“Nažalost sve je teže doći do nekih sredstava, kako bi smo realizovali  neke projekte, mi  jednostavno ne možemo konkuristi, jer se finasiramo iz budžeta, ono što je najtragičnije, mi kao savjet ne možemo konkurisati ni za sredstva koja Vlada odvaja za realizaciju Strategije. Tu privilegiju imaju Ministrastva, javne institucije i samo jedna NVO  ISI Institut socijalne inkluzije, oni mogu konkurisati isključivo za sredstva koja su predviđena za stipendije za studente i srednjoškolce. “

Konkretno, koliko novca dobijaju od države:

“Svi savjeti ukupno dobijaju po 4000 eura, to je malo za efikasno funkcionisanje, naročito za Romski savjet, jer su naši problemi u poređenju sa ostalim manjinskim savjetima daleko kompleksniji i složeniji. Od  tih sredstava, moramo da pokrijemo baš sve: plate, kiriju u centru grada,  koja je jako skupa, internet, telefon, struja, voda.  Nema dana da neko od Roma ne svrati  za neku vrstu pomoći: bilo da je to novac za za hljeb ili ljekove, dešavalo se mnogo puta da  zatraže pomoć, jer jednostavno nemogu  da pokriju  troškove oko sahrana,  bilo je slučajeva požara i tu smo pomagali, pomagali smo nekim  pojedincima pripadnicima romske zajednice , koji su trebali da upišu postdiplomske studije, magistrature… “

Do sada ničiju molbu za pomoć nijesu odbili, tvrdi Uković:

“ Mi smo u periodu od 2008. do avgusta 2013. uplatili preko  10. 000 eura pomoći Romima i Egipćanima,  od onih sredstava koja nam Ministarstvo za ljudska i manjinska prava uplaćuje, iako veoma dobro znamo da  savjet nije dužan da pruža ovu vrstu usluga i da je za to nadležna država, preciznije rečeno Ministarstvo  rada i socijalnog staranja. “

A upravo zbog manjka sredstava, u Romskom savjetu je zaposleno samo tri osobe:

“Nama su uglavnom potrebni pravnici i stručnjaci za pisanje IPA projekata, Svakako postoji potreba da uposlimo barem još jednog pravnika, jer skoro nam svakog  dana, kao što sam rekao  dolazi  neko od pripadnika romske i egipćanske zajednice  za različitim molbama i zahtjevima. “

Inače, Romski savjet osnovan je  prije tri mjeseca, preciznije to tijelo zamijenilo je Nacionalni savjet Roma i Egipćana,  jer po Zakonu ne mogu dvije manjine da čine jedan savjet, podsjeća Uković.

A jedan od projekata koji je 2011. otpočeo Nacionalni savjet bio je i RAE – Web portal:

“Portal je zaživeo, ali ne u onoj mjeri kako bi smo mi to željeli, neophodno je da imamo svoju redakciju, a za tako nešto neophodna su finasijska  sredstva. Za sada, portal održava jedna osoba. Tako da je i broj objavljenih članaka, još uvijek skroman, ali ne i beznačajan. Na svu sreću imamo prijatelje iz regiona, iz Srbije, Hrvatske, Bosne i  Slovenije, koji nas informišu o značajnijim aktivnostim vezano za romsku populaciju u regionu.Nadam da  ovaj portal neće prestati sa radom. Do sada je opstao zahvaljujući finansijskoj podršci Fonda za zaštitu i unapređenje položaja manjina”.

Uloženi trud, čini se isplatio se, posjeta portala, koji je pored  radija jedino, glasilo koji se bavi romskom i egipćanskom problematikom nije zanemraljiva:

“Do sada je naš portal posjetilo  preko 100 000 posjetilaca. Ovakvoj posjeti je doprinjelo to što naš portal posjećuju i prate i Romi i Egipćani iz regiona, ali i iz  dijaspore. I ovo je jedini portal ovakve vrste, koj izvještava o Romima i Egipćanima ne samo iz Crne Gore, nego i iz regiona. Nažalost,  Romi i Egipćani nemaju svoje medije i činjenica je da  se oni još uvijek nalaze u medijskom mraku..“

Da podsjetimo, prema zvaničnim podacima Monstata popisa iz 2011  u Crnoj Gori živi  6201 Rom i oko 2250 Egipćana.

Prema procjeni Muhameda Ukovića ta brojka je 20% veća pri čemu,  zaključuje ima mnogo onih koji pribjegavaju nacionalnoj mimikriji.

Jelena Ćetković

About the Author :

Leave a reply