Slika Muhamed Ukovic
Intervju DAN-u: Aktuelno stanje Roma i Egipćana
мај 25, 2014   //   By:   //   ARHIVA, INTERVJUI   //   No Comment

1. Kako ocjenjujete konstataciju Nadzornog odbora da su postignuti konkretni i mjerljivi rezultati u tri oblasti kada su Romkinje i Egipćanke i pitanju, i to da je suzbijeno nasilje nad ženama, da je razvijena politička participacija i da su ekonomsko osnažene?

Po nekim mojim informacijama sa kojima ja raspolažem, mogu da konstatujem sledeće: da je odbor za rodnu ravnopravnost jedna od rijetkih institucija/odbora koja se istinski zalaže za poboljšanje položaja romkinja/egipćanki u Crnoj Gori. Ako sam ja dobro informisan u radu pomenutog odbora redovno učestvuju žene romkinje/egipćanske.  U svakom slučaju aktivnosti ovog odbora zaslužuju sve pohvale.  Žene Romkinje/ Egipćanske, najbolje  mogu da potvrde ili negiraju konstatacije da je nasilje nad ženama suzbijeno. Mada  da budem iskren, ako unutar romske zajednice postoje nasilje nad ženama, ja to posmatram kao izolovani slučajevi,  kao što postoje i u  ostalim zajednicama. Odgovorno tvrdim da nasilje nad ženama nije pravilo ponašanja pripadnika romske i egipćanske zajednice.

Što se tiče konstatacije da su ekonomski osnažene, neznam  šta se pod time podrazumjeva, da li se misli na pojedinačne slučajeve ili generalno. Moje je mišljenje da je prerano  konstatovati da su RAE žene ekonomski osnažene, naročito ako se to radi o pojedinačnim slučajevima. U prilog mojoj tvrdnji najbolje govori podatak o visokoj stopi nezaposlenosti žena romkinje/egipćanke. Značajan broj njih je uspješno završilo srednju školu pa ne mogu da dobiju poso ni čistačice, a kamoli neki poso iz svoje struke.

Što se tiče njihove političke participacije u javnom životu. Ja  bih iskreno voleo  da ih  vidim kao politički subjekt, nisam imao priliku da ih vidim ni na izbornim listama drugih  političkih subjekata. Tako da konstatacija pomenutog odbora  da je razvijena politička participacija žena romkinja/egipćanki  je jako diskutabilna, ponavljam,  jer do sada nisam imao priliku da ih vidim kao aktivan politički subjekt.

2. Imate li podatke šta je urađeno i šta po vama treba uraditi kada je položaj RAE populacije na terenu u pitanju?

Bilo bi nekorektno zanemariti dosadašnje ostvarene rezultate, koje je Vlada Crne Gore ostvarila po pitanju poboljšanja položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori, ovom prilikom ću spomenuti samo neke. Problem nedostaka ličnih dokumenata u Crnoj Gori je skoro u potpunosti rješen. Upis djece u matične knjige rođenih će do kraja godine biti završen. Broj srednjoškolaca i sudenata je u porastu, za jedne i druge Vlada je obezbjedila mjesečne stipendije, jedini je problem što su stipendije neredovne. Broj upisane djece RAE zajednice u redovno školsko obrazovanje je u stalnom porastu. Još prije tri godine počeo je sa radom prvi romski nacionalni radio, prvi RAE portal…

Naravno postoje i izvjesni nedostaci/problemi: Roma i Egipćana nema dovoljno u organima državne uprave, naročito na mjestima gdje se kreira državna politika prema romskoj i egipćanskoj zajednici. Roma i Egipćana nema u radnim grupama i to je veliki hendikep za nas, jer nismo u situaciji da iznesemo svoje predloge, sugestije ili primjedbe. Do danas Roma i Egipćana nema zaposlenih u organima lokalne uprave i ono što je ključno Romi ne postoje kao politički subjekt, zbog visokog izbronog praga, koji je za romsku zajednicu nepremostiv.

3. Da li ste upoznati sa pilot projektom koji je predstavio Madzorni odbor u četiri opštine, čime se želi osnažiti žene RAE populacije, u kojem su 19 žena dobile finansijska sredstva za određene biznis planove. Da li je to dovoljno da se poboljša status RAE populacije u Crnoj Gori?

Nisam informisan o projektu, kojeg spominjete, u svakom slučaju raduje me konastatacija da će 19 žena RE zajednice biti u prilici da razviju svoj neki biznis, nadam se  da će ti projekti bit i održivi, jer se time stvaraju preduslovi da se možda ješ neko od RE žena uposli. Mada iskreno rečeno više bih voleo kada bi smo imali primjenljivu strategiju za ekonomsko osnaživanje RE  žena na nivou Crne Gore, ponavljam primjenljivu strategiju sa jasno definisanim ciljevima, aktivnostima u precizno definisanom vremenskom okviru.

4. Da li imate podatke koliko se prisilni brakovi česti među RAE populacijom i kako to treba riješavati?

Mi smatramo da je terminilogija “prisilnih brakova” pregruba i ne bih se složio sa konstatacijom, koju u poslednje vrijeme često čujemo u štampanim i elektronskim medijima, mislim da je sva ta priča prenaglašena, svakako da sva ova priča ima svoju pozadinu, ali ne bih o tome, možda nekom drugom prilikom. U svakom slučaju, ne isključujem mogućnost postojanja  “prisilnih brakova” , ali kao   izolovani slučajevi – izuzeci, a ne kao pravilo ponašanja ili kao dio romske i egipćanske tradicije.

Složio bih se  da postoje ugovoreni brakovi kao dio romske i egipćanske tradicije. Uostalom ugovoreni brakovi postoje i kod pripadnika drugih zajednica, koje žive u Crnoj Gori, da ih ne nabrajam,  ali se  postavlja ključno pitanje šta se podrazumjeva pod terminologijom “ugovoreni brakovi”?

Po meni ugovoren brakov  to nije ništa drugo do očekivani blagoslov od strane oba  roditelja.  To je moje iskustvo iz okruženja u kojem ja živim, al i informacije koje  ja imam u razgovoru sa pripadnicima romske i egipćanske zajednice. Ponavljam ako neka NVO, ili pojedinac  ima konkretne dokaze da postoje prisilni brakovi, takve slučajeve treba  procesuirati  nadležnim institucijama, jer  se to kosi sa osnovnim ljudskim pravima. Država je garant poštovanja ljudskih prava, i ona treba da reaguje u skladu sa zakonom, ako se ustanovi da je nečije pravo narušeno time što neko nekoga želi da uda ili oženi mimo njihove volje u ovom slučaju državne institucije treba da reaguju. Uostalom to je i zakonska obaveza institucija koje se bave ovom problematikom.

 

Potpredsjednik Romskog Savjeta

Muhamed Ukovic

 

 

 

 

 

About the Author :

Leave a reply