\z
Flash Vijesti
You are here: Home / VIJESTI / IZ CRNE GORE / Romi i Egipćani na margini aktuelnih dešavanja

Romi i Egipćani na margini aktuelnih dešavanja

Pitanje Roma nije samo pitanje jedne etničke zajednice i njenog položaja. Ono je istovremeno, rekao bih, civilizacijsko pitanje, pitanje solidarnosti i empatije sa onima koji žive ispod svake granice siromaštva i ljudskog dostojanstva. Činjenica je,  da se horizonti slobode, pravde i jednakosti šire, istina je takođe da su mnogi oblici diskriminacije načelno u raznim poveljama ili zakonima potisnuti, međutim, najblaže rečeno, nažalost realnost  je drugačija nego što to izgleda.

 

Problemi Roma su toliko kompleksni da se uvek mora tražiti konkretan način ili  održiv plan za rješavanje problema sa kojima se suočavaju Romi i Egipćani. Njihovi se problemi  ne mogu rješavati isključivo na državnom  nivou, ne mogu ni na nivou ministarstava, kako je to sada  slučaj sa aktuelnom strategijom 2012-2016. Problemi Roma treba da počnu da  se rješavaju prije svega sa lokalnog nivoa,  tamo gdje  svakodnevno ostvaruju svoja prava.

 

Neko će kazati, pa zato i  postoje lokalni akcioni planovi, čiji je cilj da se i lokalna zajednica aktivnije uključi na poboljšanju položaja Roma. Zaista je tako, ali se postavlja neizostavno pitanje, koliko su lokalni akcioni planovi operativni? Da li su možda megalomanski predstavljeni?  Da li postoje sredstva za realizuju  zacrtanih ciljeva? …

 

Odgovorno tvrdim da od lokalnih akcionih planova, koristi nema, jer nedostaju finansijska sredstva za realizaciju planiranih aktivnosti. Mnoge opštine nemaju sredstava da podmire lične dohodke zaposlenih. Nažalost često nedostaje i politička volja, da  se određeni problemi riješe.  Dakle na djelu je čist primjer deklarativnog pristupa rješavanja problema Roma i Egipćana na lokalnom nivou.

 

Strategija za poboljšanje položaja Roma i Egipćana, kao ključni dokument koji definiše način rješavanja problema Roma i Egipćana,  jasno  naglašava neophodnost  političke participacije Roma u Crnoj Gori: Inkluziju Roma u društvene tokove nije moguće ostvariti bez adekvatnog učešća Roma i  Egipćana  u javnom i političkom životu.  Iz ovog proizlazi da je uslov svih preduslova za integraciju romske i egipćanske zajednice,  sistemsko rješenje za političko predstavljanje Roma u Crnogorskom parlamentu.

 

Ovaj problem je mogao veoma lako da  se  riješi zakonom o izboru odbornika i poslanika. Nažalost to se nije desilo i ta  mogućnost je propuštena. Ako se zna da je problem političkog predstavljanja Roma u Crnogorskom parlamentu još uvijek aktuelan i obuhvaćen je predhodnom, ali i aktuelnom strategijom, onda se postavlja suštinsko pitanje, da  li pomenuta Strategija ispunjava svrhu svog postojanja, ili je ona samo lista pustih želja i preporuka!

Kad je u pitanju međunarodno zakonodavstvo, u evropskom kontekstu, to je svakako Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina. Suština pomenute konvencije  je da odredi pravne principe, kojima se države obavezuju da poštuju i obezbijede punu i efektivnu ravnopravnost nacionalnim manjinama u svim oblastima ekonomskog, socijalnog, kulturnog i političkog života. Da li se ovo načelo primjenjuje,  naročito kad  su Romi i Egipćani u pitanju, veoma je diskutabilno.

 

 

Ustav kao najveći pravni akt u članu 79 nalaže: pravo na autentičnu zastupljenost manjina u Skupštini Crne Gore, kao i proporcionalnu zastupljenost u organima državne i lokalne uprave. Nažalost, Roma do danas  nema u Crnogorskom parlamentu, ali nema ih ni u organima lokalne uprave, uglavnom zbog nedostatka poličke volje. Iz navedenog prizlazi da Romi ne mogu da stvare svoja prava koja im grantuje Ustav, kao najveći pravni akt.

Činjenica je da politika ima ključnu ulogu u razvoju svake zajednice, jer  se kroz političku participaciju stvaraju preduslovi za djelotvorno učešće manjina u  institucijama sistema.  Ako je to tako, onda je neophodno  Romima dati šansu da postanu, kako se to i u žargonu kaže, politički subjekt, jer niko neće niti  može tuđe probleme rešavati, to je barem dosadašnja praksa pokazala, naročito kad  su Romi i Egipćani u pitanju.

 

U suprotno desiće  se sledeće imaćemo  nacionalne manjine prvog i drugog reda, a država koja je pravno i demokratski uređena i pretenduje  da uskoro bude članica evropske zajednice,  to sebi ne smije dozvoliti. Politička participacija Roma nije luksuz, nego je to suštinska potreba i neophodan segment za početak istinske inkluzije Roma u crnogorsko društvo.

Tačna je konstatcija  da  niko ne brani romskoj i egipćanskoj zajednici da se politički organizuju, ali se postavlja pitanje svrhe i njene efektivnosti. Ako se zna da aktuelni zakon  o izboru odbornika i poslanika ni najmanje nije afirmativan za romsku zajednicu, zbog previsokog cenzusa, onda se postavlja logično pitanje, zašto se uključiti u političku trku, ako se unapred zna da je ne možemo dobiti.

Da li je realno za jednu zajednicu, koja u ukupnoj strukturi stanovništva učestvuje sa 1% prikupi 0.70% važećih glasova na izborima i time osvoji jedan poslanički mandat. Naravno da  je to nemoguće, jer od pomenutih 1%  Roma, najmanje trećina  su raseljena lica, koja su obuhvaćena popisom, a koji naravno nemaju glasačko pravo.

Da li je realno da je za Rome predviđen  isti cenzus kao i za druge nacionalne manjine za koje se  zna da  su u prosjeku nekoliko puta brojnije  od romske zajednice. Svjesno ili ne išlo se na to da Romi budu politički potisnuti i izolovani. Nažalost tome su doprinjele i sve ostale političke strukture u Crnoj Gori, koje imaju parlamentarni status.

U prilog ovoj tvrdnji, najbolje govori sledeći podatak: U skupštinskoj  radnoj grupi koja je radila na izradi nacrta Izbornog zakona, niko od predstavnika  političkih partija, nije podržao predlog Pozitivne Crne Gore,  da  se Romima omogući zagarantovani mandat. Interesantno je da ovaj predlog nisu podržale  čak ni nacionalne partije. Nije teško naslutiti zašto!

Moderna demokratija podrazumjeva, srazmjernu participaciju svih zajednica u institucijama sistema Odsustvo političke participacije Roma u procesima odlučivanja u crnogorskom društvu, ubjedljivo govori o tome da jedna demokratska ključna karika u njihovoj integraciji nedostaje, a bez koje se ne može govoriti o cjelini demokratskih procesa u Crnoj Gori. Osnovna funkcija parlamenta jeste da predstavlja i zastupa intererese svih građana.

Ukoliko parlament na adekvatan način ne predstavlja određenu zajednicu i ona se zbog toga osjeća politički diskriminisanom, legitimnost parlamenta se dovodi u pitanje. Zbog toga je neophodno da sastav parlamenta u potpunosti odražava sve društvene raznolikosti, koja garantuje političku jednakost.

Sve dok prava romske i egipćanske zajednice, ostaju samo teorija na političkoj agendi državnih i lokalnih institucija, ne možemo govoriti o građanskom konceptu i jednakih prava za sve. Integracija romske i egipćanske zajednice mora biti realna sa konkretnim sistemskim rješenjima.

Jedno je sigurno, stanje manjinskih prava, su najpouzdaniji indikator, demokratičnosti i vladavine prava svakog društva u cjelini. Sve dok je romska  zajednica, politički neravnopravna, ako ne može da ostvari osnovna politička prava u institucijama i ne odlučuju o pitanjima od ključnog značaja za svoj narod, po inerciji sledi asimilacija.

Nema nas u  institucijama sistema, radnim grupama, u javnoj upravi rade par njih, uglavnom simbolično. U organima lokalne uprave  do danas, nema zaposlenog niti jednog pripadnika romske i egipćanske zajednice. Sve su ovo razlozi za zabrinutost. Mi smo kroz redovne aktivnosti savjeta godinama,  pokušavali da pokrenemo određene aktivnosti po pitanju proporcionalne zastupljenost Roma i Egipćana u organima lokalne uprave, nažalost nismo naišli na razumjevanje nadležnih institucija.

Danas je sve  više samosvjesnih, edukovanih, obrazovanih  Roma  i Egipćana u Crnoj Gori,  koji žele  da poboljšaju i definišu svoj status u crnogorskom društvu. Istovremeno kada ih pitate, da li postoje realne šanse za tako nešto,   većina od njih  odgovaraju da su nemoćni’’i  da su njihove mogućnosti da utiču na vlastitu sudbinu, veoma male ili skoro nikakve. Mnogi od njih svoju budućnost žele da grade tamo negdje u bespuću. Nerado, ali kako sami tvrde nemaju drugog  izbora.

Mi smo oduvjek bili i ostali skroman narod, mi ne tražimo da se  svi naši problemi    riješe i eliminišu u toku noći, mi znamo  u ovakvim okolnostima, da je to skoro nemoguće. Mi isključivo težimo da  se  trenutni problemi sa kojima  se Romi i Egipćani suočavaju, bar djelimično ublaže.  Zaista je neprijatno i tužno,  kada za ostvarivanje svojih  ustavom zagarantovana prava, moramo vječno da molimo, čak ni tada ne uspjevamo, uglavnom se  sve  svodi na   obećanja ili na ćutanje.

Nažalost izgleda  da još uvijek  postoje oni, kojima  vječno moramo dokazivati da smo i mi  ljudska bića i da smo građani ove države. Nekorektno je predstavljati Rome i Egipćane kao finansijski ili socijalni problem. Mada svakim danom sve je manje Roma i Egipćana koji su korisnici MOP-a, mnogi od njih su to pravo izgubili, zbog neadekvatne zakonske regulative.  Problem Roma i Egipćana treba posmatrati kao političko i demokratsko pitanje državnih institucija Crne Gore.

Razlika će u svakom društvu uvijek biti. Biće čak i onih nepremostivih, ali hoću da vjerujem, da ćemo svi zajedno kao društvo uspjeti da izgradimo društvo socijalne pravde i jednakosti.
Međutim to mora biti realnost i za pripadnike romske i egipćanske zajednice, što do sada  nije bio slučaj.

Muhamed Uković

About admin

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

Scroll To Top