Image
Intervju za Blic: Muhamed Uković
апр 7, 2015   //   By:   //   INTERVJUI, IZ CRNE GORE, VIJESTI   //   No Comment

 Koji su najveći problemi Roma u Crnoj Gori?

Problema ima mnogo, navest ću par problema, koji su krucijalni:

Politička participacija Roma. Aktuelni zakon o izboru odbornika i poslanika, nije afirmativan za romsku zajednicu i ne obezbjeđuje sistemsko rješenje za autentično predstavljanje Roma u crnogorskom parlamentu. Mi smatramo da je izborni cenzus za romsku zajednicu previsok i da ne pruža ni minimalne šanse da Romi prođu neophodni cenzus.  Potrebno je obezbjediti  sistemsko rješenje za  političku participaciju Roma i to    smanjenjem aktuelnog cenzusa  na 0.35%  važećih glasova za jedan poslanički mandat.  Politička participacija Roma u javnom životu Crne Gore je uslov svih preduslova. Nažalost kako sada stvari stoje, za tako nešto još uvijek ne postoji politička volja, ali ni spremnost da se i Romima pruži mogućnost afirmativnog pristupa rješenju ovog problema.

 Nažalost, na lokalnom nivou se  najmanje radi, po pitanju poboljšanja položaja romske zajednice u Crnoj Gori. Postoje lokalni akcioni planovi,  koji nisu operativni i ne inplementiraju se u praksi. Tako da uglavnom lokalni akcioni planovi za poboljšanje položaja romske i egipćanske zajednice u Crnoj Gori su lista pustih želja. Realno, mjere iz LPA nemogu se inplementirati, je su neophodna sredstva za njihovu realizaciju.  Sdruge strane   činjenica je  da najveći broj opština nemaju sredstava ni za honorare zaposlenih, ali se onda postavlja ono ključno pitanje: Šta će nam i čemu služe mjere i aktivnosti koje nisu primjenljive?

 Problem upisa djece u matične knjige rođenih takodje je jako izražen oko dvijestotine romske djece još uvijek nisu upisana u matične knjige rođenih. Oko 170 domicionih Roma još uvijek se suočavaju sa nedostatkom ličnih dokumenata

 proporcionalna zastupljenost Roma u organima lokalne uprave, do danas  nema niti jednog  Roma da je zaposlen u organima lokalne uprave. Nema ih takodje među zaposlenim u javnom servisu, iako je njih dvadesetak završilo kurs novinarstva.

 Često su se isticali problemi u obrazovanju i zdravstvu i da li tu ima pomaka?

Kad je riječ o obrazovanju, tu zaista ima pomaka.  Svake godine je u porastu broje djece, koja su uključena u redovno školsko obrazovanje. Broj srednjoškolaca i  studenata  je takođe u porastu. Ovakvim dobrim rezultatima, svakako je doprinjela odluka Vlade Crne Gore  da  svake godine obezbjedi stipendije za srednjoškolce i studente, i to je za svaku pohvalu. To su te suštinske mjere i aktivnosti koje daju konkretne rezultate i na tome treba istrajati. Ovo je nejbolji primjer, da rezultati neće izostati, kada  se rješenju problema pristupa odgovorno, profesionalno sa konkretnim rješenjima. Nažalost malo je ovakvih primjera. Većina subjekata se bave realizacijom projekata koje nemaju suštinski karakter i uglavnom služe za jednokratnu upotrebu.

 Koji su najveći problemi u zdravstu, a koji kod obrazovanja?

Ne vidim da postoje neki veći problemi vezano za zdravstvo, osim onih standardnih problema sa kojima se suočava čitavo crnogorsko društvo. Ali kad je u pitanju obrazovanje, svakako da i tu ima određenih nedostataka. Mali je broj djece koja uspješno završavaju osnovnu školu, još je manji broj onih koji upisuju srednju školu i studije. Dakle značajan je broj djece u dropautu. Stim problemom se treba pozabaviti, a mislim da  se o ovom problemu malo govori, možda zbog nedostatka adekvatnog rješenja za navedeni problem.

 U posljednje vrijeme se često govorilo i o ugovorenim brakovima kao najvećem problemu, a da li je to još uvijek zastupljeno u velikoj mjeri i ima li podataka koliko je spriječeno takvih brakova?

Postoje nevladine organizacije, koje se već dugi niz godina bave ovim problemom i imaju dosta dobru komunikaciju sa nadležnim institucijama vezano za ovaj problem. Ja  zaista nemam podatake koliko je takvih brakova sprečeno. I ja bih voleo da imam te podatke, jer su ti podaci najbolji pokazatelj i indikator,koliko se radi na rješavanju ovog problema i  koliko je problem zaista izražen. Mi pozivamo sve pojedince, nevladine organizacije, da nam se obrate, ako imaju bilo kakve konkretne podatke ili informacije o ovom problemu. Pa ćemo zajedno pokušati da ovaj problem rješimo u skladu sa zakonima države Crne Gore. Ako se u krivičnom postupku dokaže da je u pitanju krivično djelo, ono ne smije ostati nesankcionisano. Međutim, ovaj problem se nemože generalizovati unutar romske zajednice, jer unutar ove zajednice, postoje emancipovane porodice, koje  se ponašaju u skladu sa savremenim normama života. Zato ponavljam oni koji se bave ovim problemom, treba da preduzmu konkretne mjere i aktivnosti u cilju suzbijanja ugovorenih brakova, time što će se pozabaviti konkretnim slučajevima i svaki slučaj procesuirati nadležnim institucijama. To je po meni jedini ispravan pristup rješavanja ovog problema.

Šta su pomaci naprijed kod romske zajednice i da li ih ima kod zapošljavanja?

Koliko god izgledalo, da je stanje roma tesko, ima i odredjenih pozitivnih pomaka. Po meni ključan pomak jeste  to, što smo svi zajedno svojim aktivnostima i zalaganjima uspjeli da  problem roma institucionalizujemo. Ako me pitate  dali postoje sitemska rjesenja za sve probleme sa kojima se Romi suocavaju, to je več nesto drugo i nešto na čemu treba mnogo više raditi . Dobra ideja nije grancija  da je problem rješen, kao što ni dobri zakoni nisu garancija demokratizacije društva, ako se ti isti zakoni i načela suštinski ne primjenju u praksi.

 Mnogi političari u svojim izjavama potenciraju da su Romi sami krivi za situaciju u kojoj se nalaze. Ima li istine u tome i koliko Romi sami sebi otežavaju ionako tešku situaciju u društvu?

Na njihovu takvu konstataciju, ja imam kontra pitanje. Naime, pitao bih te iste političare, zašto u crnogorskom parlamentu nisu podržali amnadman Pozitivne Crne Gore, koji su tražili da se Romima omogući zagrantovani mandat, ili zašto nisu podržali našu molbu da nam se smanji aktuelni cenzus na  0.35%  glasova za jedan poslanički madat. Sve partije su bile protiv navedenih predloga, što je najtragičnije i partije manjinskih nacionalnih zajednica, koje participiraju u crnogorskom parlamentu su glasale protiv amandmana koje je podnjela Azra Jasović  iz Pozitivne Crne Gore. Toliko o našim političarima, čast izuzecima, a  izuzeci uvjek postoje. Veoma se dobro zna se ko je kriv za političku diskriminaciju romske zajednice u Crnoj Gori. Romi su kolateralna šteta na političkoj sceni Crne Gore. U suprotnom ne bi smo imali primjere selektivne pravde i dvostrukih aršina.

 Šta za Vas/vas predstavlja sjutrašnji dan (Svjetski dan Roma) ?

Osmi april se slavi kao Svjetski dan Roma, kojim se inače obilježava u čast prvog  kongresa Roma, održanog 8. aprila 1971. godine u Londonu, i koji se smatra jednim od najvažnijih datuma u istoriji  Roma. Te daleke 1971. godine usvojena su nacionalna obeležja romske nacionalne manjine, zastava i himna. U svakom pogledu too je  bila jedna velika prekretnica – To je bio trenutak kada su Romi pokazali odlučnost da su spremni da se zajedničkim aktivnostima, na civilizovan način,  izbore za pravdu i jednakost.

Sa  sigurnošću možemo kazati da je te daleke 1971. godine, počeo nacionalni i kulturni preobražaj romske zajednice u evropi ali i šire. Ta mala skupina romskih intelektualaca, je zaista bila hrabra. Ako me pitate zašto, značajan dio evrope, je živeo pod komunističkim režimom. Stoga, njihovi napori zaslužuju respekt i duboko poštovanje, a nas  sve to  obvezuje da nastavimo putem, koji su oni trasirali

Nažalost od  tada, do danas u nekim djelovima evrope gdje žive Romi, kao da se ništa nije promjenilo.  Njihova je najveća želja bila da budu prihvaćeni od društva i da im se prizna status nacionalne manjine. Nažalost Romi su i dalje na margini skoro svih društveno političkih dešavanja, države koje su im priznale status nacionalne manjine, mogu se pobrojati u prstima jedne ruke.

Cjenimo, poštujemo i uvažavamo sve  subjekte, pojedince, nevladine organizacije institucije, ministarstva,  koji su do sada suštinski direktno ili indirektno doprinjeli poboljšanju položaja romske zajednice  u  Crnoj Gori. Zahvalni smo im zbog toga. Istovremeno ih pozivamo da se bave suštinskim aktivnostima. Na kraju u ime Romskog savjeta, ali i u svoje lično ime koristim priliku da svim Romima i Romkinjama čestitam nacionalni praznik  Svjetski dan Roma.

About the Author :

Leave a reply