\z
Flash Vijesti
You are here: Home / ARHIVA / Romi i Egipćani su u svim sferama društvenog života, marginalizovani, zato ih i nema u institucijama sistema

Romi i Egipćani su u svim sferama društvenog života, marginalizovani, zato ih i nema u institucijama sistema

 

  • Kako ocjenjujete položaj Roma i Egipćana u Crnoj Gori?  Da li ima pomaka na smanjenju diskriminacije?

Romi i Egipćani u Crnoj Gori djele sudbinu ostalih zajednica u Crnoj Gori, sve analize pokazuju da je broj siromašnih u Crnoj Gori mnogo veći od statističkih podataka koje prikazuju nadležne institucije. Šta tek reći o Romima i Egipćanima  koji se vječito bore za egzistenciju. Sve je veći broj domicionih Roma i Egipćana koji napuštaju Crnu Goru u težnji da u zemljama EU obezbjede  sebi normalan život, koji je svojstven svakom ljudskom biću, bez obzira na vjersku ili nacionalnu pripadnost.

Izmjenama zakona, mnogo Romi i Egipćani su ostali bez socijalne pomoći, koji im je bio jedini izvor prihoda. Do posla je skoro nemoguće doći, što zbog teške ekonomske situacije u Crnoj Gori, a nerijetko i zbog postojećih predrasuda i etničke distane  prema navedenim zajednicama. U nekim djelovima Crne Gore, privreda je etnički podjeljena, tako da uglavnom svoj zapošljava svog, tako da za Rome i Egipćane ima veoma malo prostora da  se mogu nadati dobrom.

Što se tiče pitanja diskriminacije, sticajem okolnosti uglavnom pratim sva aktuelna dešavanja koja su vezana za romsku i egipćansku zajednicu u regionu. Odgovorno tvrdim, da je  diskriminacija mnogo manja kod nas  u poredjenju sa državama u regionu. Ono što je najbitnije, to  su životi ljudi -  bezbjednost. Činjenica je da bezbjednost Roma i Egipćana nije ugoržena. Odredjeni vidovi diskriminacije svakako da postoje i kod nas, ali ne u onom ekstremnom obliku, koja ugrožava bezbjednost naših zajednica.

Mi koji se bavimo rješavanjem problema Roma i Egipćan u Crnoj Gori itekako primjećujemo spremnost Vlade Crne Gore da  je odlučna u namjeri da se radi na  poboljšanju  života Roma i Egipćana u Crnoj Gori. Nažalost ponekad stičem utisak da nijesu dovoljno aktivne ostale strukture društva da se pozabave ovim problemom. Navešću samo jedan primjer Lokalni akcioni planov koji su usvojeni za poboljšanje položaja Roma i Egipćana na lokalnom nivou su ništa drugo sem » Liste pustih želja«.

To je neozbiljno i neodgovorno. Vlada Crne Gore treba ozbiljnije i odlučnije  da  se pozabavi ovim problemom, konkretno da sugeriše svim opštinama gdje žive Romi i Egipćani, da  su u obavezi da priliko planiranja budžeta obavezno odvoje dio sredstava za realizaciju ciljeva iz lokalnog akcionog plana za poboljšanje položaja Roma i Egipćana.

U njihovim izvještajima kao aktivnosti vezano za realizaciju Strategije, navode kako su za Re djecu vodili na neke pozorišne predstave ili organizacija nekih ljetnjih kampova i slično. Tragikomično, jer drugi komentar ne postoji. Dobro je   to što žele da ih kulturološki edukuju, ali toj djeci  kao prioritet, treba najprije obezbjediti normalne uslove za život, a oni to nemaju. Tako da  ja ovakve i slične aktivnosti doživljavam, kao pokušaj da se prikaže, kao da  se nešto radi sa  tom djecom. Nažalost, možda već danas u ovom trenutku, dok pišem ovaj članak, neka od te djece možda i gladuju. Životni problemi treba da budu prioritet onih koji se bave realizacijom Strategije, a sve mi se čini da  se na tome najmanje radi

Polazeći do činjenice  da  su savjeti  predstavnička tjela manjinskih zajednica i da  su konstituisani  na naćin savjetodavnih tjela.  Mi ne možemo  nikoga obavezati , jedino im možemo ukazati na problem i sugerisati im rješenje za eventualne probleme. To je dakle stvarna uloga savjeta. Mi se u skladu navedenih normi tako i ponašamo, dakle kao savjetodavni organ.

Kad je u pitanju realizacija strategije, Moje je mišljenje da se ona uglavnom fokusira na interno raseljena lica sa kosova. Da ne bude zabune, tim ljudim treba pomoći, ali ne na način što će se stvarni problemi  domicionih Roma i Egipćana potisnuti u drugi plan.

Ponovit  ću nešto što sam više puta kazao. Činjenica je da su raselejni Romi i Egipćani  sa Kosova naši sunarodnici, ali je isto tako činjenica da oni nisu državljani Crne Gore. Ovo ističem,  ne da bi smo se distancirali od nesrećnika, koji su izgubili sve što su imali, neki čak i člana porodice. Nego mi je namjera da ukažem da raseljeni sa kosova treba da budu briga međunarodne zajednice i države porijekla, a domicioni treba da budu briga države Crne Gore.

Njima je najteže, to je svima nama poznato, jer ima jedna izreka koja kaže „ Teško ptici koja promjeni svoje gnjezdo, a kamoli ćovjeku koji izgubi svoj dom. Suština ove moje priče jeste da strategija treba da se realizuje u dva pravca, jedna za raseljene Rome i Egipćane, koja bi se finansirala sredstvima iz međuradnih fondova, a  druga za domicione Rome i Egipćane, koja bi se finansirala iz državnog budžeta.

Ovako prosto više ne ide. Sdruge strane Evropska zajednica treba više i energičnije da  se uključi u rješavanju  problema raseljenih Roma i Egipćana. Crna Gora je uradila ono što je u datom trenutku mogla, prihvatila je sve te nevoljnike. Čini sve što je u njenoj moći, da pomogne raseljenim Romima i Egipćanima, međutim više je nego očigledno da zbog svega toga ispaštaju domicioni Romi i Egipćani. Stoga najveću odgovornost za inkluziju raseljenih treba da snosi isključivo Evropska Zajednica, jer je ona direktno ili indirektno bila uključena u rješavanju  problema  Kosova.

 Zašto predstavnika Roma i Egipćana nema u javnom životu Crne Gore? Na koliko odsto smatrate da je potrebno smanjiti cenzus kako bi se stvorili  realne predstavke za političko predstavljanje Roma i Egupćana? Smatrate li da postoji politička volja za to?  Može li se reći da su sistemski- politički izolovani?

Ustav mora da se poštuje, i to je praksa svih demokratski država, koje afirmišu vladavinu prava. Nažalost, nama se dešava da su nam uskraćena određena ustavna prava.

Navešću par primjera, pod jedan političko učešće Roma i Egipćana. Nama je to pravo perfidno,  zakonom uskraćeno u crnogorskom parlamentu, a narodni poslanici su glasanjem podržali i prihvatili takvo rješenje, što najbolje govori o odnosu većine prema romskoj i egipćanskoj zajednici u Crnoj Gori. Ustav nalaže autentičnu zastupljenost manjina u crnogorskom parlamentu, sdruge strane zakon o izboru odbornika i poslanika nam tu mogućnost uskraćuje, time što nam postavljaju izborni prag, odnosno cenzus koji je nedostizan i nerealan za zajednicu koja u ukupnoj strukturi stanovništva učestvuje sa 1%. Postojeći cenzus od 0,70% je za romsku i egipćansku zajednicu nedostižan.

Treba primjeniti model kao u slučaju hrvatske zajednice za koju važi duplo manji cenzus 0,35%, time bi se stvorile realne predpostavke da Romi konačno dobiju jedan poslanički mandat. Nažalost ta prilika je mnogo puta do sada propuštena i  nije naišla na razumjevanje, ne samo kod građanskih partija, nego ni kod nacionalnih partija  što je po meni neshvatljivo. Kako sada stvari stoje, Romi i Egipćani ostaju politički izolovani, a osnovni razlog ovog problema jeste, nedostatak političke volje, jer drugo objašnjenje ne postoji.

Poliička participacija Roma i Egipćana u javnom životu Crne Gore, uslov je svih preduslova za poboljšanje položaja naših  zajednica u Crnoj Gori. Ako ovaj problem rješimo, svi drugi problemi će se lakše rješavati. Naš osnovni problem jeste,  to što nas nema u institucijama sistema, gdje se odlučuje,  a  da  bi nas bilo u institucijama sistema, neophodno je da postojimo kao politički subjekt sa parlamnetarnim statusom. Dakle, neophodno je  da imamo svog autentičnog predstavnika, koji će iznjeti probleme Roma u institucijama gdje se vodi rasprava, ali i donose odluke. To je po meni uslov svih preduslova.

Koliko u Crnoj Gori ima  RAE nevladinih organizacija? Kako one funkcionišu? Da li ima nekih inciijativa za njihovim ujedinjavanjem, homogenizovanjem?

U Crnoj Gori postoji preko trideset RE nevladinih organizacija, od  toga samo par  njih  funkcioniše. Teško je pronaći donatore za odredjene projekte. Ovdje moram da istaknem jednu jako bitnu činjenicu. Zahvaljujući Fondu za manjine nekoliko RE nevladinih organizacija su uspjele da se afirmišu. Kada  bi smo i od drugih institucija imali razumjevanja bar približno kao u  fondu za manjine, mnogi problemi Roma i Egipćana bi veoma brzo  bili eliminisani. Svakako jedna od prednosti jeste to što od samog osnivanja u Fondu za manjine imali smo i imamo svog predstavnika.

 S druge strane,   konkretno sredstva od igara na sreću, ne sjećam se da je u skorije vreme  neka RE NVO dobila neki projekat, a ta sredstva su mnogo veća, nego u Fondu za Manjine. Jedan od ključnih razloga jeste  to, što u komisiji od igara na sreću, nemamo svog predstavnika. Jedina smo nacionalna zajednica, koja nema svog predstavnika i to je jedna od glavnih zamjerki prema ovoj instituciji. Što se tiče homogenizacije RE civilnog sektora, ne moežmo reći da ona ne postoji, prošle godine formirana je Koalicija » Romi i Egipćani zajedno« koja ukuplja preko 25  RE Nevladinih Organizacija. Nažalost bez projekata, t.j bez finasijske podrške ta koalicija ne može normalno da funkcioniše i nerealno je očekivati neke rezultate.

Koliko je bitno da Romi i Egipćani budu uključeni u radne grupe gdje se kreira državna politika koja se odnosi na njih, kao i u institucijama gdje realizuju ciljevi strategije za poboljšanje njihovog položaja?

Svakako, jedna od naših ključnih primjedbi je činjenica da do danas Romi nisu uključeni u radne grupe koje raspolažu novcem stranih fondova, namijenjenim rješavanju problema Roma i Egipćana u Crnoj Gori. Januara 2013. Ministar Numanović je obećao da će Romi biti uključeni u pomenute radne grupe,  međutim  do danas Roma ni Egipćana  nema u pomenutim radnim grupama.

Mi ipak vjerujemo da će nedležne institucije shvatiti značaj inkluzije Roma i Egipćana u pomenutim radnim grupama i pristupiti njenoj realizaciji. Naša je sugestija da u radu pomenutih radnih grupa, moraju prije svega  biti uključeni predstavnici Romskog Savjeta, kao najveće predstavničko tjelo romske zajednice i u tom slučaju primat nemože imati niti jedna RE NVO koja egzistira u Crnoj Gori.

Zbog proste logike, romski savjet je najveće predstavničko tjelo romske manjine u Crnoj Gori, i to pravo nam niko nemože osporiti u suprotnom, svako drugo rješenje je za nas neprihvatljivo i svaku suprotnost od onoga što smo naveli doživjeli bi smo  kao atak i pokušaj degradacije i poniženja romskog nacionalnog savjeta u Crnoj Gori.

Ovo ne ističem tek tako, jer je sličnih pokušaja bilo i tako nešto, nećemo niti smijemo dozvoliti. U suprotnom ne treba ni da postojimo. Nemožemo više prihvatati deklarativna rješenja za probleme domicionih Roma i Egipćana u Crnoj Gori, mi očekujemo suštinski pristup u rješavanju problema naših zajednica.

Činjenica je da  smo u predhodnom periodu bili uključeni u izradi određenih strateških dokumenata, konkretno u izradi nacrta Strategije za poboljšanje položaja Roma i Egipćana 2012-2016, ali je takođe istina da su naše primjedbe i sugestije uglavnom odbačene. Tako da smo u čitavoj toj priči uglavnom figurativno participirali u izradi određenih strateških dokumenata (aktuelna Strategija za poboljšanje položaja Roma i Egipćana).

Koliko država brine o potrebama Roma i Egipćanina? Da li je u rješavanje uključena i međunarodna zajedinca? Imate li podatke o tome koliko Roma upisuje fakultet.

Samim tim što nas nema u radnim grupama, mi nemamo informacija, koliko i da li je uopšte Međunarodna zajednica uključena u rješavanju problema domicionih Roma i Egipćana. Informacije koje možemo čuti preko sredstava javnog informisanja su uglavnom šture i nekompletne. Nisam siguran, ako se nevaram trenutno je osmoro njih na studijama.

Koji je broj Roma koji nema lična dokumenta?  Koji je broj djece koja nisu upisana u matičnu knjigu rođenih?

Kad je u pitanju ovaj problem, moram da istaknem da je Vlada Crne Gore u predhodnom periodu, uložila značajna sredstva za rješavanje navedenog problema. Značajan broj  pripadnika naših zajednica je rješio ovaj problem, zahvaljujući finasijskoj podršci Vlade Crne Gore i njenih institucija. Međutim, ako se ne varam, broj onih koji se susreću sa ovim problemom se kreće oko  175, o tome  smo obavjestili nadležne institucije. Kad je u pitanju, problem upisa djece u matične knjige rođenih, ono  je takođe izraženo, o tome smo obavjestili nadležne institucije, prema našim istraživanjima taj broj se kreće oko 200.

Zaklučak: Nema niti može biti rijeći o integraciji romske i egipćanske  zajednice u crnogorskom društvu, sve dok se ne pristupi sistemskom rješenje za djelotvorno učešće Roma u institucijma sistema. Bez ovog preduslova nema nade u bolje sjutra

podpretsjednik romskog savjeta

Muhamed Uković

Aneta Durović

Novinska agencija MIN@

 

+382 20 610 100

+382 69 125 190

 

aneta.manojlovic@mnnews.net

desk@mnnews.net

www.mnnews.net

About admin

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

Scroll To Top