Roma-parada1-696x479
Romi manjina koja ne poznaje nacionalizam i osvajačke ratove
јул 24, 2017   //   By:   //   ARHIVA, IZ REGIONA, VIJESTI   //   No Comment

Statistike govore kako je najmanje slučajeva otmice, pljački i ubojstava s predumišljajem u Evropi vezano uz Rome i kako na listama haškog suda nema nijednog Roma. Ako se i neki od Roma bave kriminalom, radi se o sitnom kriminalu da bi se prehranili, krupni kriminal ionako je rezerviran za elite konstitutivnih naroda

Važno je međutim istaknuti Romi su u kolektivnoj podsvijesti ovdašnjih (ali i drugih) naroda usko povezani s asocijacijama na nerad i lopovluk prljavost pa se rasizam spram Roma smatra normalnom svakodnevnicom. Istina, ti stereotipi jesu vezani uz loš životni standard mnogih pripadnika romske populacije, međutim, statistike govore kako je najmanje slučajeva otmice, pljački i ubojstava s predumišljajem u Evropi vezano uz Rome, i kako na listama Haškog suda nema nijednog Roma – ako se i neki od Roma bave kriminalom, radi se o sitnom kriminalu da bi se prehranili, krupni kriminal ionako je rezerviran za elite konstitutivnih naroda. Unatoč tome, danas ne postoji nijedna društvena grupa koja se tako često, svakodnevno spominje u negativnom kontekstu.

Romi su danas najbrojnija i najugroženija nacionalna manjina u Evropi, a ima ih između 8 i 15 milijona. Problemi Roma najizraženiji su na polju zapošljavanja, stanovanja, zdravstvene zaštite i obrazovanja. Romi praktično žive u getima. Veoma mali broj Roma ima posao ili stalni izvor prihoda, pa se bave skupljanjem sekundarnih sirovina, sezonskim radovima, popravkom raznih predmeta i sl. Pored slabe konkurentnosti na tržištu rada, dodatan problem su i predrasude poslodavaca prema zapošljavanju Roma.

Iako se sve veći broj romske djece danas upisuje u školu, većina ih se brzo ispiše. Broj Roma studenata je obično jedva dvocifren (pri čemu ima i dosta slučajeva pribjegavanja nacionalne mimikrije – odricanja od romske nacionalnosti.

Stopa smrtnosti romske djece novorođenčad je vrlo visoka i ona je tri puta veća od nacionalnog prosjeka, a tri puta je veća šansa da će romsko dijete živjeti u siromaštvu. Pored svega toga romska su djeca svakodnevno šikanirana od vršnjaka, a kući nemaju ni minimum uslova za učenje.

S ciljem poboljšanja stanja Roma u regionu  se. pristupilo Dekadi Roma (program zemalja Srednje i Istočne Europe 2005-2015 za poboljšanje ekonomskog i socijalnog položaja Roma), no malo je bilo vajde od toga, ponajprije zbog nenamjenskog trošenja, pa i zloupotreba sredstava.

Romi, za razliku od ostalih  naroda, ne razumiju i u svojoj praksi nemaju iskustva s konceptom nacionalizma, vlastitog teritorija, vođenja osvajačkog rata za teritorije, obilježavanja međa i granica, njihov svijet je svijet vječitih nomada čija je domovina  tamo gdje se trenutno nalaze i žive, nomada koji žive na marginama društava, nomada koji ne shvaćaju preozbiljno par metara zemlje oivičenih ogradom.

No, od romske nomadske tradicije mnogi mogu ponešto naučiti , naročito  oni koji pretendiraju biti pojedinci s visokom inzelektualnom sviješću, oslobođeni iluzije bilo kakvog kolektiva, zajedništva, koji lutaju tradicijama i kulturama  i nadograđuju svoj identitet. Nasuprot takvima, romski nomadski način života ne sadrži usamljenost elita ili napuštanje zajednice, Romima je kolektiv izuzetno važan. Ako ikad dođu u situaciji da biraju, između onih koji pripadaju i putuju, Romi su oni koji biraju jedno i drugo, i pripadanje i putovanje. Odnos Roma prema identitetu time se iznenađujuće ukazuje kao savršena paradigma premošćavanja kulturno-ideološke polarizacije ovdašnjih društava.

Izvor: portal prometej.ba

 

24.07.2017.godine

About the Author :

Leave a reply