Romi i pitanja vezana za tu populaciju nedovoljno su zastupljeni u medijima, ocijenjeno je na panel diskusiji „Doprinos medija smanjenju predrasuda o Romima“.
Događaj je organizovan u okviru „Roma pride“ od strane Građanske alijanse, organizacije članice Koalicije „Ujedinjena podrška za romsku inkluziju u Crnoj Gori“. Panel diskusiji prisustvovali su predstavnici državnih institucija, predstavnici medija i nevladinog sektora.
Milan Radović, koordinator programa ljudskih prava u Građanskoj alijansi, podsjetio je da su ovakvi događaji od izrazitog značaja uzevši u obzir da su Romi i dalje veoma marginalizovana društvena grupa, prema kojoj se bilježi najveća etnička distanca u Crnoj Gori.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Šućko Baković naveo je da je ta institucija zabilježila dva slučaja govora mržnje prema Romima.
„Važno je da mediji posvete pažnju praćenju položaja ranjivih grupa i kada one nijesu u žiži kreatora javnih politika, kazao je Baković, navodeći da u izvještavanju o Romima treba izbjeći stereotipne prikaze i nepotrebna etiketiranja po osnovu etničke pripadnosti.
Prema riječima Sunčiće Mitrović Bakić iz Agencije za elektronske medije, u dijelu trenutne zastupljenosti u medijima, kao glavni problem prepoznaje se nedostatak programa namijenjenog romskoj zajednici ali i generalni nedostatak kvalitetnog medijskog sadržaja.
To, kako je ocijenjeno, ukazuje na potrebu da se pojača senzibilnost u medijima i da se javni servisi aktivnije posvete ovim pitanjima.
Novinar Radio-televizije Crne Gore Senad Sejdović podijelio je svoja iskustva kao novinar na romskom jeziku. On je naveo da trenutno u Crnoj Gori postoji jedna emisija u trajanju od 25 minuta koja se prikazuje dva puta mjesečno.
Novinarka prvog romskog portala „Romalitika“ Violeta Hajrizaj predstavila je taj medij, a Kristine Ćetković iz NVO „35 mm“ predstavila je rezultate istraživanja koliko su marginalizovane grupe (ne)zastupljene u medijima od strane, koji su pokazali da se malo prostora posvećuje romskoj zajednici, uz zaključak da u medijskom izvještavanju fali pozitivnih priča i primjera.
Prema analizi koju sprovodi „Arhimed“, u prvih šest mjeseci zabilježena je 721 objava u svim medijima, od kojih skoro polovina u pozitivnom kontekstu. Ipak, prema riječima Jelene Jovanović, uzevši u obzir da je 113 objava ima negativan kontekst, i da je u pitanju jedna zajednica, ti podaci su zabrinjavajući.
„Kao ključni problemi navedeni su: irelevantno pominjanje etničke pripadnosti (sugerisanje veze između etničke pripadnosti i određenog djelovanja), akcenat na negativnom, izostanak predloga za rješavanje problema i neadekvatne fotografije uz tekstove“, saopšteno je na panelu.
10. 12. 2018. godine