\z
Flash Vijesti
You are here: Home / aktuelno / Predsjednik Romskog Savjeta: Crnu Goru smo uvjek doživljavali kao svoju domovinu.

Predsjednik Romskog Savjeta: Crnu Goru smo uvjek doživljavali kao svoju domovinu.

Činjenica je da su Romi u Crnoj Gori, najsiromašnija, najneobrazovanija, najmanje zaposlena zajednica, nema ih u organima lokalne uprave, u organima državne uprave zaposleno je svega par njih, ne postoje kao politički subjekt…

Kako bi ste nam opisali današnje stanje Roma u Crnoj Gori?

Nemože se osporiti činjenica da je Crna Gora je svih ovih godina pokazala spremnost i volju da se ozbiljno pozabavi rješavanjem problema Roma i Egipćana u Crnoj Gori. Određeni rezultati postoje, naročito u oblasti obarzovanja i stanovanja. Međutim neophodno je mnogo napora, truda i ulaganja, kako bi smo jednog dana svi zajedno konstatovali da su Romi kao zajednica potpuno integrisani u crnogorsko društvo. Svako ko se bavi rješavanjem problema Roma, uočava da se sredstva koja država Crna Gora izdvaja za rješavanje problema Roma, uglavnom preusmjeravaju na raseljene Rome. Tako da ponekad stičemo utisak da su domicioni Romi i Egipćani u čitavoj ovoj priči kolateralna šteta i potisnuti u drugi plan.

Hoćete li nam reći kakva je situacija Roma iz oblasti obrazovanja?

Neosporno je da najviše pomaka imamo upravo u obrazovanju. Prije desetak godina nije bilo romskih studenata, broj Roma sa završenom srednjom školom je bio minoran, broj djece uključenih u redovno školsko obrazovanje je bio na najmanjem mogućem nivou. Zahvaljujući podsticajnim mjerama Vlade Crne Gore. Danas to više nije tako i sa sigurnošću možemo konstatovati da je sve veči broj Roma, koji su stekli univerzitetsko obrazovanje, broj srednjoškolaca je u stalnom porastu i to me kao čovjeka raduje, jer bez obrazovanja nema napretka.

U javnosti se mnogo govori i ističe problem, ranih – ugovoreni brakovi. Kakav je Vaš stav po tom pitanju?

Problem koji ste iznjeli je vrlo kompleksan složen. To je problem koji se ne može riješiti preko noći. Svaki pokušaj ad-hoc rješavanja ovog problema ne daje rezultate. Umjesto uspjeha i rješavanja problema imaćemo gnjev i sukob sa romskom zajednicom. Praksa je pokazala da je najteže promjeniti samog sebe. Naročito kad se duboko zalazi u nešto što je ukorjenjeno u svijest ljudi, kao dio tradicije. Lično smatram da će ovaj problem sam po sebi nestati onog trenutka, kad naša djeca kroz obrazovanje budu prihvatila neke nove civilizacijske vrijednosti, i to je nešto što nam se veće dešava. Kao predsjednik Romskog Savjeta, itekako obilazim opštine gdje žive Romi. Postoje opštine gdje su Romi/kinje u tolikoj mjeri integrisane, da potpuno same odlučuju o svojoj sudbini prilikom izbora svog bračnog partnera. Ja sam mnogo puta do sada kazao, protiv sam svakog ugovorenog ili nedaj bože prisilnog braka. Mladim ljudima treba ostaviti mogućnost da sami odluče, koga će izabrati za bračnog druga.

Romi u Crnoj Gori još uvijek ne postoje kao politički subject. Možete li nam reći stvarne razloge?

Mnogo je bilo rijeći o tome, da aktuelni zakon o izboru odbornika i poslanika nije afirmativan za romsku zajednicu i ja se stakvom konstatacijom potpuno slažem. Aktuelni census za romsku zajednicu je previsok i kao takav je skoro nepremostiv. Međutim lično smatram da navedeno ne treba da bude prepreka da se Romi u Crnoj Gori politički organizuju i formiraju svoju političku partiju. Svih ovih godina očekivao sam da će takva inicijativa poteći od Roma koji su stekli visoka obrazovanja, iz prostog razloga, jer smatram da oni treba da budu ta lokomotiva, koja će svoje sunarodnike vući naprijed, koja će im ponuditi neke nove vrijednosti i modele, koji će ubrzati procese, koji vode ka istinskoj integraciji romske zajednice u Crnoj Gori. Ako se to bude desilo, i ako budu procjenili da im ja mogu biti od pomoći, ja sam uvjek spreman da budem uz svoj narod i biti na usluzi svojoj zajednici kojoj pripadam.

Kakva je saradnja Romskog nacionalnog Savjeta sa državnim institucijama?

Sa današnje perspektive bez dvoumljenja sa zadovoljstvom mogu konstatovati da je saradnja sa državnim institucijama zadovoljavajuća. Ono što mene kao čovjeka posebno raduje jeste činjenica da smo problem Roma kroz naše svakodnevne aktivnosti institucionalizovali. Dakle sve institucije koje se bave romskom problematikom odlično su informisane o svim problemima sa kojima se Romi u Crnoj Gori suočavaju. Što znači Romi više nisu tabu tema i nepoznanica. Sa nekim od državnim institucijama imamo potpisan memorandum o saradnji, ove godine planiramo da tu saradnju sa državnim institucijama proširimo sa još nekim institucijama, tako da ćemo našu saradnju sa državnim institucijama do kraja 2019. godine podići na zavidan novo.

Možete li nam reći kakva je saradnja Romskog nacionalnog Savjeta sa romskim civilnim sektorom?

Naša saradnja sa romskim nevladinim sektorom bi mogla biti, mnogo bolja, jača, konkretnija i plodotvornija, a sve u cilju zajedničkih aktivnosti na poboljšanju položaja romske zajednice u Crnoj Gori. Ja sam mnogo puta naglasio, da su naša vrata otvorena svima, koji žele da se bave romskom problematikom, bilo da su u pitanje romske ili neromske NVO. Bilo je slučajeva da su nam se obratile pojedine romske NVO tražeči od nas podršku prilikom apliciranja kod stranih donatora. Dali smo im podršku i nama to nije problem. Zbog javnosti ponovo potenciram svaka dobronamjerna inicijitiva, koja ima za cilj istinsko rješavanje problema Roma u Crnoj Gori, od nas će biti opšte prihvaćena.

Kakva su Vaša očekivanja u 2019. po pitanju poboljšanja položaja romske zajednice u Crnoj Gori?

Ne postoji romska porodica koja nije okusila težinu siromaštva, ali ponavljam, mi smo strpljiv narod i imuni na sve nedaće koje su nas zadesile svih ovih godina i decenija. Mi smo po prirodi optimisti, tako nas je Bog stvorio i postali smo imuni i strpljivi na sve one problem koje nas tište. Siromaštvo, bjeda i nemaština je teška i to zna samo onaj ko je to probao na sebi. Hoću da vjerujem da dolaze bolji dani za sve građane Crne Gore. Mi smo oduvjek bili lojalni građani Crne Gore i uvijek smo je doživljavali kao našu jedinu domovinu, jer mi druge domovine nemamo.
Intervju uradio: Uković Muhamed

23.08.2019.

About admin

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

Scroll To Top