Predsjednik Romskog Savjeta Mensur Šaljaj ističe: Politička participacija Roma je ključni preduslov poboljšanja položaja romske i egipćanske zajednice u Crnoj Gori.
Roma nema u političkom životu Crne Gore, to nam je pravo uskraćeno zakonom o izboru odbornika i poslanika. Integracija romske i egipćanske zajednice u crnogorsko društvo je nemoguća, sve dok se ne obezbijedi sistemsko rješenje za adekvatno učešće naših zajednica u institucije sistema. Činjenica je da aktuelni zakon o izboru odbornika i poslanika nije afirmativan za romsku zajednicu, iz prostog razloga, jer je aktuelni census za romsku zajednicu nerealan i kao takav je nepremostiv.
Aktuelni izborni zakon za romsku manjinu nije propisao odgovarajući povlašteni izborni cenzus, kakav je inače propisao za neke druge manjinske zajednice, slične demografske veličine. Ta je prilika propuštena mnogo puta do sada i time su Romi dovedeni u neravnopravan položaj u poređenju sa bilo kojom drugom zajednicom. Apsurdno je i nehumano da isti census važi za romsku zajednicu, koja u ukupnoj strukturi stanovništva učestvuje sa 1% u odnosu na zajednicu, koja je osam puta brojnija od romske zajednice.
Izgovora nema, niti ona postoji, opravdanja nema, postoji samo problem nedostatka političke volje da se ovaj problem sistemski riješi, kroz izmjenu izbornog zakona. Smatram, da će neizbježno doći do promjena izbornog zakonodavstva, koja bi trebala da se desi kroz dijalog vlasti i opozcije. To će biti još jedna prilika da se pokrene pitanje procedure izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika kako bi Romi, kao i drugi manjinskih narodi, dobili priliku da konačno imaju autentične političke predstavnike u Skupštini Crne Gore.
Ustav Crne Gore nalaže autentičnu zastupljenost manjina u crnogorskom parlamentu, ali nam Zakon o izboru odbornika i poslanika tu mogućnost uskraćuje, time što je izborni cenzus od 0,70% nedostizan i nerealan za zajednicu koja u ukupnoj strukturi stanovništva učestvuje sa 1% , ponavljam, postojeći cenzus od 0,70% je za romsku zajednicu nedostižan i diskriminatoran. Lično smatram da treba primjeniti model kao u slučaju hrvatske zajednice za koju važi duplo manji cenzus 0,35 odsto, time bi se stvorile realne predpostavke da Romi konačno dobiju jedan poslanički mandat.
Ta prilika je mnogo puta do sada propuštena i nije naišla na razumjevanje, kako građanskih, tako i partija nacionalnih manjina što je neshvatljivo. Romi za sada ostaju politički diskriminisani i izolovani, a osnovni razlog ovog problema je nedostatak političke volje, jer drugo objašnjenje za ovakav propust ne postoji. Poliička participacija Roma u javnom životu, uslov je poboljšanje položaja romske i egipćanske zajednice u Crnoj Gori.
Ako ovaj problem rješimo, svi drugi problemi će se u kontinuitetu, mnogo lakše rješavati, naročito zastupljenost Roma u organima državne i lokalne uprave. Naš osnovni problem jeste, to što nas nema u institucijama sistema, gdje se odlučuje, a za to je neophodno da postojimo kao politički subjekt sa parlamnetarnim statusom. Ako bi smo se vodili pozitivnom praksom iz okruženja, zagarantovani mandat bi bio najidelanije rješenje za romsku i hrvatsku zajednicu, kao što je to regulisano u nekim nama susjednim državama, gdje Romi, Egipćani i Aškalije imaju po jedan zagarantovani mandate.
Hoću da vjerujem da su institucije sistema konačno shvatile da to što romska zajednica nema autentične predstavnike u Skupštini Crne Gore, ali ni u skupštinama jedinica lokalne samouprave je karika koja nedostaje. Zbog svega navedenog nemožemo govoriti da su demokratski procesu u Crnoj Gori završeni i upotpunjeni. Naprotiv pod hitno je neophodno raditi na izmjeni Zakona o izboru odbornika i poslanika radi obezbjeđivanja političke participacije po uzoru na druge manjinske nacionalne zajednice, ili po istom modelu, smanjiti census na 0,35%.
U Crnoj Gori je stasala jedna nova generacija romske zajednice, koja je sposobna da zajedno sa drugim zajednicama, utiče i učestvuje u procese donošenja odluka i kreirenju državne politike, koje imaju za cilj stvaranje preduslova za bolje, pravednije i demokratstko uređeno društvo.
Apelujem na institucije sistema, NVO da snažnije pokažu da crnogorsko društvo njeguje različitosti i ulaže istinske napore za integraciju Roma. Pokažimo svi zajedno da smo dostigli kvalitet zrelog demokratskog društva, pokažimo da smo sposobni, demokratski zreli i civilizovani, da možemo da živimo ne jedan pored drugog, već jedan sa drugim. Poštujmo i različitost, kao istinsko bogatststvo Crne Gore. Time ćemo svi zajedno napraviti ogroman iskorak u stvaranju pravednog demokratstkog društva. Istovremeno Evropskoj zajednici ćemo poslati jasnu poruku da ispunjavamo sve ono što se od nas očekuje, a tiče se poglavlja 23 i 24 koje su preduslov za zatvaranje pregovora o priključenju Evroskoj Uniji.
Važno je istaći da se politička participacija Roma, javlja u preporukama međunarodnih organizacija: Evropske Unije, Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju i Savjeta Evrope, nažalost do danas u praksi navedena preporuka u velikoj mjeri ostaje neispunjena, što svakako usporava put i nastojanja Crne Gore da jednog dana bude ravnopravan član Evropske zajednice demokratski razvijenih zemalja.
Naša očekivanja za političkom participacijom su realna i preko potrebna, u svakom slučaju Izvršna i Zakonodavna vlast u narednom periodu polažu test, demoratske zrelosti. Svojim odlukama će na najbolji način pokazati , koliko smo kao društvo zreli, da stvorimo ambijent demokratske, pravedne i države jednakih šansi. Pravde ima za sve ili ona ne postoji, isto tako selektivna Pravda je najgori oblik vladavine prava. Naša je želja da ravnopravno sa svim zajednicama učestvujemo u procesu donošenja odluka i kao takvi spremni samo da prihvatimo sve obaveze i odgovornosti koje iz toga proizlaze. Djelotvorno učešće Roma i Egipćana u institucijama sistema od ključnog su značaja, za prosperitet, razvoj i istinsku integraciju Roma i Egipćana u Crnogorsko društvo. To je uslov svih preduslova, svaki drugačiji pristup je deklarativan i pogrešan.
Odnos prema romskoj zajednici je indikator i mjera demokratičnosti države i institucija sistema. Dali smo kao društvo uspješni u primjeni prava koja proizlaze iz Ustava ne ogleda se primarno u pravnoj regulativi već u praksi, a romska zajednica nažalost još uvjek stagnira i kao društvo svjedočimo o prisustvu segregacije, stigmatizacije i diskriminacije nad romskom zajednicom.
Novinar: Muhamed Uković
11.11.2021.