Uković: Nema govora o integraciji sve dok su pripadnici RE populacije izvan institucija sistema

Roma ni Egipćana nema u političkom životu Crne Gore, to nam je  pravo uskraćeno zakonom o izboru odbornika i poslanika. Integracija romske i egipćanske (RE) zajednice u crnogorsko društvo je  nemoguća sve dok se ne obezbijede rješenja za adekvatno učešće te populacije u institucije sistema, ocijenjeno je iz Romskog savjeta.

Romi i Egipćani se vječito bore za egzistenciju. Sve je veći broj  broj domicionih RE koji napuštaju Crnu Goru u težnji da u zemljama EU obezbjede sebi neku normalnu egzistenciju.  Do posla je skoro nemoguće doći, što zbog teške ekonomske situacije u Crnoj Gori, a nerijetko i zbog postojećih predrasuda i etničke distance prema navedenim zajednicama.

„U nekim djelovima Crne Gore, privreda je etnički podijeljena, tako da uglavnom svoj zapošljava svog, tako da za Rome i Egipćane ima malo prostora da se mogu nadati poslu“. „Mi koji se bavimo rješavanjem problema RE u Crnoj Gori primjećujemo spremnost Vlade da radi na poboljšanju života. Nažalost, ponekad stičem utisak da nijesu dovoljno aktivne ostale strukture društva, naročito na lokalnom nivou.

Lokalni akcioni planovi koji imaju za cilj poboljšanje položaja Roma i Egipćana  su ‘Lista pustih želja’. To je neozbiljno i neodgovorno. Vlada Crne Gore treba ozbiljnije i odlučnije da se pozabavi ovim problemom, konkretno da sugeriše svim opštinama gdje žive Romi i Egipćani, da su u obavezi da prilikom planiranja budžeta obavezno odvoje dio sredstava za realizaciju ciljeva iz lokalnog akcionog plana.

Kad je u pitanju realizacija strategije, ona uglavnom fokusira na interno raseljena lica sa Kosova, to je i donekle razumljivo jer je to cilj i ultimatum EU. „Da ne bude zabune, tim ljudima treba pomoći, ali ne na način što  se stvarni problemi domicionih Roma i Egipćana potisnu u drugi plan. Činjenica je da su raseljeni Romi i Egipćani sa Kosova žrtva rata i da im treba pomoći, ali su oni prije svega državljani Kosova i oni treba da budu briga međunarodne zajednice i Kosova, a domicioni treba da budu briga Crne Gore

„Ustav nalaže autentičnu zastupljenost manjina u crnogorskom parlamentu, ali nam Zakon o izboru odbornika i poslanika tu mogućnost uskraćuje, time što postavlja izborni cenzus koji je nedostizan i nerealan za zajednicu koja u ukupnoj strukturi stanovništva učestvuje sa 1% odsto, postojeći cenzus od 0,7 odsto je za romsku zajednicu nedostižan. Lično  smatram da treba primjeniti model kao u slučaju hrvatske zajednice za koju važi duplo manji cenzus 0,35 odsto, čime bi se stvorile realne predpostavke da Romi konačno dobiju jedan poslanički mandat.

»Ta prilika je mnogo puta do sada propuštena i nije naišla na razumjevanje ni građanskih, ni nacionalnih partija što je neshvatljivo. Romi ostaju politički izolovani, a osnovni razlog ovog problema je nedostatak političke volje, jer drugo objašnjenje ne postoji. Poliička participacija Roma u javnom životu, uslov je poboljšanje položaja romske i egipćanske zajednice u Crnoj Gori.

„Ako ovaj problem rješimo, svi drugi problemi  će se lakše rješavati. Naš osnovni problem jeste, to što nas nema u institucijama sistema, gdje se odlučuje, a za to je neophodno da postojimo kao politički subjekt sa parlamnetarnim statusom.

8.avgust.2019.