Smanjiti nezaposlenost, ali i poslove u sivoj zoni Roma i Egipćana

Prema popisu stanovništva iz 2023, u Crnoj Gori živi 7.284 pripadnika romske i egipćanske zajednice, ali je u Vladinom dokumentu procijenjeno da ih ima više od 12.000.

Smanjiti broj nezaposlenih i neformalno zaposlenih Roma i Egipćana, a pet puta uvećati broj onih koji su uključeni u preduzetničke inicijative, neki su od ciljeva koji su navedeni u Predlogu nacionalnog programa za transformaciju neformalne zaposlenosti Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki u Crnoj Gori za period od 2024. do 2026. godine, koji je Vlada usvojila na sjednici u četvrtak.

Tako je plan da se, sa 61 odsto u 2024, procenat neformalno zaposlenih do 2026. godine umanji na 50, da se stopa nezaposlenosti sa 64,1 odsto (2024) spusti na 62 odsto (2026), a da u preduzetničkim incijativama, broj Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki umjesto 281, koliko ih je bilo u 2024, do 2026. bude 1.453.

Prema popisu stanovništva iz 2023, u Crnoj Gori živi 7.284 pripadnika romske i egipćanske zajednice, ali se, piše u dokumentu Vlade, procenjuje da ih ima više od 12.000. Prema istim podacima, romskim kao maternjim jezikom govori 5.658 lica.

“Oni su često meta diskriminacije, a pored obrazovanja najčešće se to dešava i prilikom zapošljavanja, pa su stoga suočeni sa problemom društvene marginalizacije”, piše u dokumentu.

Za unapređenje položaja te zajednice i potpune uključenosti u društveni, ekonomski, kulturni i politički život, dodaje se, potrebna su sistemska rješenja koja će Romima i Egipćanima omogućiti efikasniji pristup u oblastima u kojima su najugroženiji.

“I dalje najveći broj pripadnika romske i egipćanske zajednice živi u uslovima ekstremnog siromaštva i veoma lošeg standarda, posebno u zdravstveno-higijenskom smislu, određeni broj još ne posjeduje lična dokumenta ili zdravstveno i socijalno osiguranje i izuzetno je lošeg obrazovanja”, stoji u dokumentu Vlade.

Značajan broj Roma i Egipćana, kako se dodaje, ne poznaje službeni jezik, a mali broj ima završeno osnovno obrazovanje, sa veoma ograničenim mogućnostima da stekne više obrazovanje od osnovnog.

“Većina je nezaposlena, a zaposleni obavljaju najmanje kvalifikovane i plaćene poslove ili minimalne zarade obezbjeđuju obavljanjem samoukih vještina i zanata, što ih dovodi u krajnje nezavidan i nekonkurentan položaj na tržištu rada. Osnovno obilježje društveno-ekonomskog položaja pripadnika romske i egipćanske populacije u Crnoj Gori je nizak stepen ekonomske aktivnosti i visoka nezaposlenost”, piše u dokumentu.

Kako se dodaje, romska i egipćanska populacija je uglavnom isključena iz formalnih oblika zapošljavanja, dok se najveći broj lica bavi onim zanimanjima u kojima se ne traži profesionalna stručnost.

“Veliki broj je zaposlen u sivoj ekonomiji, uglavnom na sakupljanju sirovina za reciklažu. Stoga, romska i egipćanska populacija pripada kategoriji lica sa jako ograničenim mogućnostima zaposlenja, niskom konkurencijom i mobilnošću na tržištu rada”.

U dokumentu se navodi da, iako je procenat onih koji nisu zaposleni izuzetno visok – preko 70 odsto, ipak se može primijetiti pozitivan trend u odnosu na istraživanja za 2016. i 2018. godinu kada je taj procenat iznosio 84,4 i 81,9 odsto.

“Podaci za ukupnu populaciju u Crnoj Gori kažu da je stopa nezaposlenosti u 2020. godine bila 70,7 odsto”, navodi se.

Prema istraživanju CEDEM-a “Obrasci i stepen diskriminacije u Crnoj Gori” iz 2022, najveći stepen diskriminacije Roma i Egipćana zastupljen je upravo u oblasti zapošljavanja.

“Neodgovarajuća obrazovna struktura onih koji su na evidenciji Zavoda za zapošljavanje i potrebne vještine koje su neophodne za zapošljavanje, loša ili nedovoljna informisanost posebno u dijelu poznavanja propisa i prava, predrasude, stereotipi i stigmatizacija najčešći su uzroci niskog učešća romske populacije na formalnom tržištu rada”, piše u dokumentu.

Među razlozima za izradu Nacionalnog programa za transformaciju neformalne zaposlenosti Roma i Egipćana, kako se navodi, je što navionalne politike ne pristupaju sveobuhvatno rješavanju tog pitanja.

“Te neprepoznavanje ove grupe građana za suzbijanje sive ekonomije kroz postojeći Nacionalni program”, navodi se i dodaje da će, pored toga, predloženi program “obuhvatiti i druga zanimanja osim individualnih sakupljača sekundarnih sirovina”.

“Poput uličnih trgovaca, muzičara, usluge čišćenja i pomoćnog kućnog osoblja, koje trenutno prepoznaje nacionalni strateški dokument”.

Takva vrsta programa, kako se navodi, do sada je usvojena u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.